Menu

10 mitova o zdravom snu

Kvalitetan san je važan. Ali kako ga postići?

Home » Zdravlje » 10 mitova o zdravom snu - 11.2019

Kvalitetan san je važan. Ali kako ga postići? I u kojoj mjeri su dobronamjerni savjeti zapravo adekvatni kada je u pitanju kvalitetan san? Ekspert za san pojašnjava.

Kvalitetan san je važan faktor za zdravlje i osjećaj blagostanja. Ono što bebe i djeca još uvijek dobro znaju, odrasli zahvaljujući svakodnevnom stresu umnogome potiskuju i zaboravljaju. Rezultat: Problemi sa spavanjem. Gerhard Klösch, stručnjak za san na Medicinskom univerzitetu u Beču, za active beauty analizira najveće mitove o spavanju.

  1. Velikom broju odraslih je potrebno samo pet sati sna.

Činjenica: Ta skupina ljudi je zapravo manjina. „Samo 10 posto ljudi je genetski predodređeno da im je dovoljno četiri do šest sati sna. Optimalno trajanje sna jeste sedam do devet sati, a neki ljudi su već nakon šest sati odmorni“, objašnjava Klösch. Ljudi kod kojih je manjak sna redovna pojava, rizikuju pojavu zdravstvenih poteškoća. Klösch: „Postoje podaci da san koji traje pet sati ili manje povećava rizik od srčanih oboljenja ili moždanog udara. Osim toga, nedostatak sna može uzrokovati pad imuniteta, debljanje, pad libida, anksioznost, depresiju i dijabetes.“

  1. Trening prije spavanja nepovoljno utiče na san.

Često se kaže da je potrebno izbjegavati intenzivne tjelesne i moždane aktivnosti nakon 19 sati. Prema novijim istraživanjima isto nije tačno. Klösch: „Ako je tjelesna aktivnost redovna, san je najčešće kvalitetniji.“ Ono što nepovoljno utiče na san je TV. Plava svjetlost TV uređaja otrov je za san – jednako kao i svjetlost svakog tipa ekrana. Ona koči proizvodnju hormona spavanja melatonina, zbog čega kasnije zaspimo. Stoga prije spavanja čitajte knjigu ili slušajte muziku. Ili instalirajte software f.lux koji prilagođava kvalitet svjetlosti na monitoru u zavisnosti od doba dana (od toga koliko je sati). justgetflux.com

  1. Brojanje ovčica potiče san.

Nauka poznaje relativno malo dobrih metoda kako zaspati – ako se u obzir ne uzimaju tablete za spavanje. Kada je u pitanju brojanje ovčica, 2002. godine je stručnjak za san Allison Harvey sa engleskog Oxford univerziteta izjavila kako ta taktika i nije od velike pomoći. Ona se pritom poziva na podatke koje je dobila prilikom svog istraživanja. Ako ipak detaljnije posmatramo njeno istraživanje, utvrdit ćemo da se brojanje ovčica u istom uopće ni ne spominje. Prema Gerhardu Klösch ova metoda zaista može pomoći: „Tokom dana ne želimo da nam bude dosadno, ali prije spavanja nam treba monotonija. A brojanje ovčica upravo to može prouzrokovati. Pritom je zapravo najvažnije da sve vrijeme mislimo na isto. Efekt je isti kao kad vas neko hipnotizira. A zapravo se pritom radi o veoma blagoj metodi uspavljivanja.“ Rebecca Robbins, voditelj aktuelnog američkog istraživanja na temu spavanje, savjetuje: „Ako 15 minuta ne možete zaspati, ustanite iz kreveta i uradite nešto dosadno.“ Na primjer, slažite čarape pri prigušenom svjetlu, „jer bi vas udio plave svjetlosti dodatno razbudio.“

  1. Hrkanje smeta, ali je bezopasno.

Hrkanje može biti indikator ozbiljnog zdravstvenog problema. Intenzivno hrkanje koje je isprekidano pauzama u disanju, ukazuje na takozvanu apneju. Ako mislite da patite od iste, svakako se posavjetujte sa ljekarom, jer ista pod određenim okolnostima može povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. „Osim toga, apneja je veoma naporna, jer se osobe koje pate od iste konstantno tokom noći bude“, kaže Klösch. „Zbog toga nije rijetkost da se te osobe tokom dana bore sa snom, jer su izmorene zbog ne prospavane noći.“ Američki naučnik Robbins smatra da je apneja rasprostranjenija nego što je poznato: „Vjerujemo da od iste pati 30% svjetske populacije, a samo 10% je istu dijagnosticiralo.“

  1. Ako spavate tokom dana, lošije ćete spavati navečer.

Popodnevni san je zdrav – to su pokazala mnoga istraživanja. Barem takozvani „powernapping“ koji traje maksimalno 20 minuta. Jer oko podne tijelu opada koncentracija i energija, što izaziva osjećaj umora i gladi. Ako taj trenutak prespavate – u trajanju do 20 minuta – to zasigurno nije loše. Ali to ne bi trebalo duže trajati, tvrdi Klösch: „Posebno se to odnosi na one ljude koji navečer imaju problem da zaspu. Ako spavate duže od 30 minuta, razgrađujete takozvani pritisak spavanja koji onda navečer nedostaje kako biste zaspali.“

  1. San se može nadoknaditi.

Klösch tvrdi da se san može nadoknaditi u određenoj mjeri. Zaposleni su tokom sedmice u određenom deficitu kada je u pitanju san, jer često legnu kasnije nego što su trebali ili ujutro ranije moraju ustati. Stoga se tokom dana stvara deficit sna koji iznosi pola sata do sat. Većina ljudi zato duže spava tokom vikenda pa tako nadoknađuje izgubljene sate sna. Klösch: „To je bolje, nego da ste i tokom vikenda u deficitu. Ako, ipak, pretjerate i svakodnevno spavate dva do tri sata manje nego što biste trebali, teško da ćete nadoknaditi izgubljene sate.“ U jednom trenutku nadoknada neće biti od pomoći. Osobe koje tokom noći moraju raditi, mogu prije toga dva sata odspavati. Na taj način će tokom noći manje osjećati umor.

  1. Alkohol je savršeni napitak za san.

Učinak alkohola zavisi od konzumirane količine i udjela alkohola u napitku. Manje količine alkohola poput malog piva ili čaše vina uopće ne utiču na san. Općenito su potrebna dva do tri večernja pića da se poremeti zdravi san. Veće količine alkohola (od oko 1 promila) utiču na prirodni slijed stadija sna. „Alkohol posebno utiče na REM faze sna, čime se gubi efekt odmora zbog kojeg nam san najviše i treba. U posljednjoj trećini sna može se desiti da se prije vremena probudimo i teško ponovo možemo zaspati“, tvrdi stručnjak. Osim toga, alkohol negativno utiče i na one mehanizme u mozgu koje upravljaju funkcijom bubrega i mjehura – stoga češće moramo u WC.

  1. Osobe koje duže spavaju imaju problem sa ustajanjem.

U ljudskoj je prirodi da postoje jutarnje osobe i noćne ptice. Svakodnevnici ta činjenica ne znači mnogo. Ako radno vrijeme i društveni život ne odgovaraju našem prirodnom tipu kada je u pitanju san, to često vodi do toga da se razvijaju različiti ritmovi za radnu sedmicu i vikend. To onda znači da se navike spavanja mijenjaju dva puta sedmično, što dovodi do permanentnog osjećaja jetlega. Klösch: „Ovaj, takozvani društveni jetlag, može između ostalog dovesti do poremećaja koncentracije, problema sa pamćenjem pa čak imati fizičke posljedice. Što je razlika između prirodnog ritma i ritma kojeg diktira svakodnevnica veća, to je veći rizik od razvijanja hroničnih oboljenja.“

  1. Osobe koje imaju kvalitetan san sjećaju se svojih snova.

Svaki čovjek sanja četiri do pet puta u noći. Često se tih snova ne sjećamo, jer se nismo probudili i san nije prekinut. Ako se sjećate svojih snova, u prosjeku se tokom noći češće budite i osjetljiviji ste na vanjske faktore poput zvukova u noći. Klösch: „Zapravo je bolje „ne sanjati“ – jer je to indikator da smo prospavali noć bez da smo se probudili.“

  1. Zijevanje je znak pospanosti/umora.

Već decenijama stručnjaci istražuju fenomen zijevanja. Ta istraživanja dovela su do niza objašnjenja, ali konkretni odgovor još uvijek ne postoji. Dugo vremena popularna je bila hipoteza „nedostatka kisika“, ali nauka je opovrgnula: Još 1987. godine američki psiholog Robert Provine je u jednom eksperimentu pokazao da opskrba tijela kisikom ne utiče na učestalost zijevanja. Zijevanje nastaje kao posljedica promjena moždane hemije. Postoji mogućnost da mozak želi tijelo održati budnim u zamornim situacijama. A prelazni učinak procesa može se posmatrati kod mnogih životinjskih vrsta. Na taj način životinje brinu da svi u grupi ostanu budni.

Laku noć.

Ono što nauka ipak ne može opovrgnuti jeste činjenica da beauty-sleep zaista postoji. Koža se posebno u fazi dubokog sna regeneriše. Tada tijelo luči transmitere, između ostalog takozvani hormon rasta. Isti „popravlja“ donje slojeve kože i vlakna kolagena u vezivnom tkivu. Stoga je san među najboljim izvorima dobrog izgleda.

Prema gore
OKViše informacija