Menu

Da li su vegetarijanci pametniji i da li vegani žive duže?

Veganski i vegetarijanski način ishrane – za iste se odlučuje sve veći broj ljudi.

Home » Užitak » Prehrana » Da li su vegetarijanci pametniji i da li vegani žive duže? - 05.2020

Da li je veganski način ishrane zdrav, tema je o kojoj se mnogo raspravlja. Činjenica je da se na svijetu gotovo jedna milijarda ljudi hrani vegetarijanski ili veganski. A taj broj stalno raste. S obzirom da se sve veći broj ljudi odlučuje na ovaj korak, temu smo istražili i sakupili nekoliko zanimljivih činjenica: Da li ste, na primjer, znali da se mnogi „mesojedi“ među nama često hrane savjesnije kada je u pitanju klima i priroda nego mnogi vegetarijanci?

 

Fun Facts: Veganske i vegetarijanske činjenice koje zasigurno niste znali

 

1.              Puter više šteti prirodi nego meso

Dobro ste pročitali! Prema jednom istraživanju, proizvodnja putera uzrokuje 23,7 kg emisije CO2. To je gotovo 9 kg više od udjela kojeg uzrokuje i najštetnija vrsta mesa: govedina  – 15 kg. Sir sa svojih 8,5 kg emisije CO2 vodi u odnosu na perad sa svojih 3,5 kg. Razlog za isto se brzo može naći: Za proizvodnju putera i sira potrebno je dosta mlijeka od mnogo krava koje se, osim što ispuštaju metan, hrane namjenskom hranom koja sadrži visoki udio koncentrata, ali i soju. Soja se, nadalje, uvozi iz Južne Amerike, gdje se sijeku prašume kako bi se stvorile poljane za uzgoj iste.

Da li bismo se, dakle, onda radije trebali hraniti veganski i povremeno pojesti komad mesa, umjesto da se hranimo vegetarijanski? Da i ne. Činjenica je: Godišnje konzumiramo oko 60 kg mesa – a samo 5,5 kg putera odnosno 21,8 kg sira (statista.com). Stoga meso – makar kod prosječne osobe – u konačnici više šteti.

2.              Vegetarijanci su pametniji

Ne vjerujete? Ali je činjenica: Što je IQ kod djeteta veći, to je veća vjerovatnoća da će kao odrasla osoba postati vegetarijanac! To su utvrdili naučnici jednog britanskog univerziteta. Razlika u vrijednosti IQ-a od 15 posto, dakle, povećava vjerovatnoću prelaska na vegetarijanski način ishrane za 38 posto.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.              Vegani duže žive

Prema jednom istraživanju, ljudi koji se hrane namirnicama na biljnoj bazi žive duže. Osim toga je dobitnica Nobelove nagrade, Elizabeth Blackburn, otkrila da se veganskim načinom ishrane promijeni više od 500 gena – i to unutar samo tri mjeseca. To vjerovatno također utiče na to da vegani duže žive, jer: Veganski način ishrane aktivira gene koji sprečavaju nastanak bolesti i deaktivira one koji uzrokuju nastanak različitih vrsta kancerogenih ali i drugih vrsta oboljenja.

4.              Parmezan i feta sir nisu za vegetarijance

Razlog tome: sirišna masa. Pritom se radi o smjesi enzima koja se dobija iz želuca teleta. Kod proizvodnje sira iz sirišne mase se filtriraju mliječne bjelančevine. Bez brige: Za isto se tele ne mora klati – sirišna masa se uzima od mrtvog teleta, čije je meso namijenjeno za proizvodnju i obradu namirnica.

Stoga su parmezan, feta i camembert sir za vegetarijance tabu tema. Ali: Za mnoge vrste sira koriste se mikrobne smjese (varijanta bazirana na gljivicama sirišne mase). Na taj način vegetarijanci ne moraju u potpunosti odustati od sira.

5.              Vino i ruž također nisu za vegetarijance

Mnogi proizvodi sadrže sastojke životinjskog porijekla. Čak i oni za koje to nikada ne bismo rekli! Ili ste možda znali da se za proizvodnju vina koristi želatin? I ne samo to: Perece, musli, sokovi, crveni slatkiši, čak i ruževi i šamponi često sadrže sastojke životinjskog porijekla, poput karmina. Karmin je crveni pigment koji se dobija od štitastih uši. Koristi se u proizvodnji namirnica i kozmetike.

Prema gore
OKViše informacija