Fit bez aplikacija

Danas, kada ljudi odlaze na džogiranje, sa sobom nose kompilaciju tehno-beatova koji im odzvanjaju u ušima. Vlastita postignuća upoređuju se s prijateljima putem fitnes aplikacija i smartphonea. Čak i kod planinarenja mnogi gledaju u brojač koraka. A ono što pritom zanemarujemo su savjesnost i pažnja – i u konačnici naša osjećanja.

„Nijedan programirani sat (koliko god dobro programiran bio), nijedna aplikacija nam ne mogu dati ni približno dobar feedback kao što to može upravo naše tijelo, naša osjećanja i naše misli“, kaže Felix Gottwald, višestruki pobjednik Olimpijskih igara u nordijskim kombinacijama. Za uspješnog sportistu austrijske, olimpijske historije, kretanje je upravo sinonim „da budemo offline sa svijetom, a online sami sa sobom“. Stoga mu je logično da se prepusti feedbacku svoga tijela. „Umjesto toga često i rado prenosimo odgovornost na električna pomagala koja nosimo sa sobom – time sprečavamo razvoj i čisti užitak u prirodi.“

Trener skijanja i savjesnosti Harald Pachner također savjetuje da pažljivo koristimo hightech uređaje. „Digitalna pomagala mogu ukazati na podatke i brojeve koji u određenoj mjeri mogu biti zanimljivi.“ S druge strane isti skreću pažnju s direktnog iskustva: „Upravo onaj aspekt potpunog opuštanja i uživljavanja u aktivnosti pruža energiju i stvara kvalitet.“

Savjetnica preduzeća i trener joge Julia Andorfer vjeruje da tehnička pomagala donekle mogu približiti sport, jogu ili meditaciju: „Uz pomoć aplikacija ili online videa moguće je umanjiti fazu vremenskog, finansijskog ili mjesnog prevazilaženja, a fazu opuštanja dovesti u vlastiti dnevni boravak.“

S druge strane, u tome se kriju mnoge opasnosti: „Stalno mjerenje i praćenje veoma je malo povezano s pravom svijesti o svome tijelu. Radimo šablonski, mjerimo se s drugima…“ Predlaže da svako za sebe pronađe zlatnu sredinu: „Ponekad je krug džogiranja u prirodi za vikend savršena dopuna pojedinim online joga-videima tokom sedmice.“

Kako se pokrenuti

„Presvući se. Svezati obuću. Izaći van i kretati se.“ Preporuka Felixa Gottwaldsa za sportiste iz hobija ne može se uvijek lako sprovesti. „To je ono najgore kod svakog treninga“, zna trener i stručnjak za mentalni fitnes. „Za jedne je potreban cijeli digitalni svijet, a za druge jedno ZAŠTO koje je u dovoljnoj mjeri veliko.“ S tim da se to ZAŠTO s vremenom može mijenjati. „Prije sam želio vježbati ravnotežu između različitih vrsta sporta. Danas želim doprinijeti tome da budem i ostanem fit tata.“ Kretanje u prirodi za njega je pojam osjećaja živosti. „Ovaj analogni doživljaj za mene ne može zamijeniti ništa digitalno. Možda i ima nešto u tome da se mjerimo s drugima. A možda i nema.“

Ipak, savjesnost i postignuće ne moraju jedno drugo isključivati. Naprotiv: Ako se savjesno bavite sportom, povećavate svoje mogućnosti za uspjeh. Procjena vlastitih uspjeha i sebe također troši energiju. Ako se fokusiramo na aktivnost odnosno čin bavljenja sportom, imat ćemo više snage. „Iskustvo je pokazalo da je spoznaja savršeno polazište za sportska takmičenja.“

Tokom sporta odmara duša

Svjesna samosvijest pozitivno utiče i na svakodnevnicu – od jačeg prihvatanja sebe pa sve do bolje izdržljivosti kod stresa. „Često kretanje tijela unosi mir i spokoj u glavi, misli se smiruju“, kaže Julia Andorfer. „Džogiranje da se razbistre misli, joga za smirivanje ili totalnu koncentraciju tokom penjanja, neki su od primjera kod kojih se može vidjeti da se tijelo i duša nalaze u ravnoteži, kada izvode suprotne stvari: Dok je jedno u pokretu, drugo miruje.“

Obratno, savjesni životni stil pozitivno utiče na sportske uspjehe. Ako zadovoljite potrebe za priznanjima u svakodnevnici – na primjer tako što cijenite sami sebe – prema Pachneru ćete više biti imuni na pritisak kada je u pitanju mjerenje s drugima. A Gottwald upućuje na naučne spoznaje, koji pokazuju da postojanost povećava psihičke sposobnosti. „Dobra vijest: Postojanost se može vježbati. A doživjeti flow je upravo posljedica toga.“

U potpunosti pri sebi/uz sebe, u potpunosti flow

Psiholog Siegbert A. Warwitz koji se empirijski bavio ovim fenomenom došao je do rezultata da je praslika čovjeka u flowu predstavljena u vidu djeteta koje se igra i koje se nalazi u stanju sretne prisebnosti. Jednostavnije rečeno: Djevojčica, koja u potpunosti uživa u svojoj igri, ona ne glumi samo princezu i vilu, ona jeste princeza i vila. Za mnoge sportiste flow važi kao veliki cilj. A savjesnost može u tome pomoći da se isti dostigne: „Flow je posljedica samopouzdanja jednog čovjeka u odnosu na neku aktivnost ili općenito na život“, objašnjava Harald Pachner. „To je osjećaj, da ću, u slučaju potrebe, u datom trenutku moći donijeti ispravnu odluku.“ Kako bismo došli do tog stanja, neophodno je prevazići strahove i obrambene mehanizme korak po korak „poput odvajanja kore luka – jedna po jedna“ i u potpunosti pronaći put do sebe. „Flow nije cilj koji se mora postići“, kaže trenerica, „već naša stvarna priroda.“

O osobi

Julia Andorfer je radni i organizacioni psiholog, savjetnik za preduzeća i trener joge.

Harald Pachner je bivši vice svjetski prvak u super-G-u (junior), trener savjesnosti i CEO zdravstvenog instituta GESU Instituts.

Felix Gottwald je trener i stručnjak za mentalnu i emocionalnu ravnotežu u sferi high-performance.