Menu

Zagrijavanje i rashlađivanje

Namirnice za ljeto i zimu.

Home » Užitak » Zagrijavanje i rashlađivanje - 10.2016

Sa određenim namirnicama možemo zagrijati naš organizam. Sa drugim aktiviramo naš vlastiti tjelesni klima uređaj. Vodič sa ukusom.

Kada se radi o ishrani, trebamo poslušati naš vlastiti stomak, tako se kaže. Pri tome ponekad ne moramo slušati tako pažljivo. Jer, čim započne hladno godišnje doba, organizam vapi za toplom hranom. Izgubljen je apetit za hrskavim salatama i osvježavajućim lubenicama. Tijelo sada ima želju za vrućim kestenima i vrelim čorbicama. Međutim, nisu samo topla jela u zimskom periodu omiljenija od svježih namirnica, takođe se i određene namirnice uveliko koriste. Umjesto ljetnih voćnih salata sa ananasom, kivijem i mentom, više volimo uživati u voćnom kompotu sa cimetom i kardamom ili pečenim jabukama koje su začinjene grožđicama i orasima. Uz sladoled od vanilije se sve češće servira vruće voće. A u Djed Mrazovoj vreći se pored mandarina bogatih vitaminima, koje imaju osvježavajući efekat na tijelo, može pronaći veća količina orašastih plodova koji zagrijavaju iznutra. Još u starim učenjima sa Dalekog Istoka, kao što je tradicionalna kineska medicina i ajurveda, ali i u evropskoj narodnoj medicini, namirnicama su pripisivani termički efekti na tijelo. Tako crveno meso – posebno meso divljači – više grije iznutra nego, na primjer, piletina. Takođe i bundeva, poriluk i luk pomažu protiv hladnoće, što je slučaj i sa orašastim plodovima i kestenjem. A ljuti začini kao što su čili, biber ili đumbir svakako imaju značajne karakteristike zagrijavanja. Njima se, osim toga, pripisuju i afrodizijačka svojstva. Ako jedete ove namirnice, one nadražuju sluznicu usta – posebno na zadnjem gornjem dijelu ždrijela. Na taj način se podstiče cirkulacija. Krvne žile se proširuju, srce ubrzano kuca, tjelesna temperatura raste – i dolazi do pojačanog znojenja kako bi se organizam zaštitio od pregrijavanja. Zbog toga je ljuta hrana tako omiljena u vrućim klimatskim zonama. Ona olakšava otpuštanje toplote usljed jakog znojenja. S druge strane, u hladnim područjima, ova hrana može zaštititi od prehlada, te hladnih prstiju i nogu.

Posebna poznata pileća supa ima naučno dokazano ljekovito dejstvo.

Supa uvijek prija. Posebna poznata pileća supa ima naučno dokazano ljekovito dejstvo.

Toplo

U azijskom učenju o pet elemenata, svaka namirnica se svrstava u jednu od pet grupa: Hladno, rashlađeno, neutralno, toplo ili vruće. Kako nauka o ishrani u skladu sa tradicionalnom kineskom medicinom teži zlatnoj sredini, uglavnom se preporučuje korištenje sastojaka iz područja toplo do neutralno i neutralno do rashlađeno. Vrući i hladni sastojci se koriste samo kod neuravnoteženosti u tijelu – do koje je eventualno došlo usljed ekstremnih temperatura – pri čemu ulogu igra i način pripreme. U vruća jela spadaju kariji, čili, đumbir, biber, buđavi sir, ljuska cimeta, te jagnjetina, meso srne i jelena, kao i sve vrste roštiljskog mesa. Žitarice, kao što su riža, proso ili pir, koje su po sebi neutralne, mogu pečenjem i kuhanjem dobiti svojstvo zagrijavanja. Za tople važe vrste voća kao što su šljiva, breskva, marelica i šipak, povrće kao što je komorač, slatki krompir, hokaido tikva, te grožđice, kakao, orasi, ovčji i kozji sir, parmezan, ulje košpice bundeve, ocat, pečeni luk i kestenje. Tu su još i salama, piletina, jegulja, kozice, jastog, bakalar, losos, tunjevina, sardine, list, te sve vrste dimljene ribe. Kao i brojni začini, između ostalog peršun, bosiljak, origano, timijan, kleka i cimet. Ovaj posljednji, dakle, nije bez razloga tako omiljen upravo u Božićnom periodu.

Čili paprika može oboje: zagrijati iznutra i rashladiti tijelo kroz povećano stvaranje znoja.

Ljuto. Čili paprika može oboje: zagrijati iznutra i rashladiti tijelo kroz povećano stvaranje znoja.

Hladno

Hladne – a time za hladne zimske dane manje pogodne – su jabuke, grožđe, narandže, sirupi, artičoke, masline, zelena salata, maslačak, rotkvice, avokado, patlidžani, brokoli, šparoge, spanać, tikvice, kiseli kupus, ostrige, hobotnice, indijski oraščići, maslinovo, susamovo i suncokretovo ulje, ječam i pšenica, šlag, tofu, patka, kao i kadulja i vrtna salata. A u hladne namirnice spadaju paradajz, ananas, kivi, limun, jogurt, krastavci, banane, mango, lubenice, bijeli šećer, kavijar, rakovi, alge, soja sos i so. Posebno namirnice i napici, koji se već konzumiraju hladni, a uz to imaju rashlađujući termički efekat – kao što je sok od narandže direktno iz hladnjaka – treba, prema mišljenju pojedinih stručnjaka tradicionalne kineske medicine, pažljivo konzumirati, jer oni posebno opterećuju naš probavni sistem. Ipak, i neki vrući napici kao što su zeleni čaj ili razni biljni čajevi – kao što su menta, lipov cvijet, kamilica, cvijet zove – imaju efekt hlađenja. To, naravno, ne znači da ne trebamo konzumirati ove namirnice u zimskom periodu. Važno je samo da se osigura odgovarajuća izbalansiranost unosom toplih namirnica. Onaj ko nikada ne može da se zasiti špageta sa sosom od paradajza, ovo klasično hladno jelo može zagrijati sa dovoljno parmezana. Onaj ko želi iscijediti vitamin C iz limuna u svoj čaj, u idealnom slučaju će piti čaj od jabuke i cimeta ili đumbira, a ne osvježavajuću mentu. A ako na sto umjesto svježih namirnica iznesemo nešto kuhano, dinstano, prženo ili pečeno, onda se zagrijavanje tijela
dodatno podstiče. I tople čorbice odlično pomažu protiv osjećaja hladnoće. Uz to kao prilog može ići i osvježavajuća salata, a da nam ne bude odmah hladno.

Savjet: u hladne namirnice spadaju paradajz, ananas, kivi, limun, jogurt, krastavci, banane, mango, lubenice, bijeli šećer, kavijar, rakovi, alge, soja sos i so.

Klasik

Vjerovatno najpoznatije i najomiljenije od toplih jela je supa. Još su naše bake satima krčkale supice. I danas se u periodu prehlada rado kuha pileća supa za jačanje organizma i odbrambenih snaga. Preporuka za to se može pratiti unazad sve do jednog recepta židovskih učenjaka iz dvanaestog vijeka. U međuvremenu je legendarno djelovanje ovog klasičnog zimskog jela i naučno dokazano. Tim istraživača sa američkog Univerziteta u Nebraski je došao do zaključka da sastojci svježe pileće supe zaista mogu djelovati protiv infekcija gornjih disajnih puteva. I to na način što zaustavlja aktivnost bijelih krvnih zrnaca koji su učesnici u procesu prehlade. Istraživači još uvijek nisu objasnili koji sastojci konkretno su odgovorni za blagotvorno dejstvo. Ono što je sigurno jeste da vruća para dodatno vlaži sluznicu i omogućava bolje isticanje sluzi iz nosa. I, naravno, supa doprinosi redovnom unosu tečnosti, što je takođe dobro za imunološki sistem. Ako želite još dodatno pojačati njeno protivupalno i zagrijavajuće djelovanje, možete dodati komad korijena đumbira, kockice ilija, ili komorač. Ili bilo šta što nam vlastiti stomak preporučuje kod pripreme ovog jela. I nemojte se brinuti. On zasigurno neće preporučiti kivi kao dodatni sastojak. Ili krastavce. Stomak dobro zna šta odgovara tijelu.

Doručak koji zagrijava Više

Jutarnji obrok sa kojim možete započeti dan iznutra zagrijani jeste heljdina kaša sa kruškom. Za to treba oguliti jednu krušku i isjeći je na sitne kocke. Zatim se pomiješa jedna šaka zobenih pahuljica sa malo soli, dodaju se goji bobice i sve se prelije ključalom vodom. Nakon toga se dodaju komadi kruške, nekoliko grožđica, malo cimeta i mljeveni klinčić, te se sve dinsta na maloj vatri pet minuta. Posuti medom i isjeckanim orasima i servirati toplo.

Samozagrijavanje je pitanje doziranja. Jedna kašika viška i sve gori.

Doza. Samozagrijavanje je pitanje doziranja. Jedna kašika viška i sve gori.

Toplo ili hladno…

heizen_und_kuehlen_bih

 

Podijeli
Prema gore
Koristimo kolačiće radi optimalnog prikaza webstranice. U postavkama svog browsera možete deaktivirati korištenje kolačića.OK