Osjetiš li moj miris?

Mirisi u nama bude osjećaje. Pomažu nam da dugo pamtimo posebne trenutke.

Miriše na nježnost i čistoću. Miriše kao ugodna hladnoća koja se širi kožom čim nanesem kremu Nivea. Čim okrenemo okrugli plavi poklopac i kratko je pomirišemo, preplavi nas ugodan osjećaj. Isto što se događa s Što se događa s tradicionalnom kremom Nivea s kojom mnogi od nas povezuju brojne doživljaje ili emocije, događa se i s drugim mirisima s kojima se svakodnevno susrećemo.

Simbioza mirisa i osjećaja

Mirisi najbolje od svih naših osjetila vežu na sebe sjećanja i dugoročno ih pohranjuju. To dobro funkcioniše zato što tako utisci dospijevaju do mozga, a da pritom ni ne prolaze kroz filtere. Kada nešto gledamo, probamo ili dodirujemo, dobivene informacije se provjeravaju i filtriraju u talamusu. Kada nešto mirišemo, taj korak izostaje, a naša osjetila direktno se povezuju s osjećajima i instinktima i zato duže ostaju u pamćenju. To se odvija na nesvjesnom, emotivno nivou. Mirisi imaju posebnu moć nad nama što je spoznao i grčki filozof Aristotel, smatrajući da ne možemo osjetiti neki miris, a da pritom ne osjetimo nešto neuobičajeno ili radosno.

Zato se i ne trebamo čuditi što nam uz miris svježe prepržene kafe postaje toplo oko srca dok vodimo ugodne razgovore u kafiću iz komšiluka. Ili što nam miris kreme za sunčanje ili bakinih kolača mami dječji osmijeh na licu.

Namirišite pravilno prostor za življenje

Budući da nas mirisi obilježavaju i određuju u emotivnom smislu, malo bismo trebali posvetiti pažnju brojnim milionima mirisa koje navodno možemo da osjetitmo. Brojnim prodavnicama se šire umjetni mirisi da bi se stvorilo ugodno ozračje. Putničke agencije pokušavaju mirisom kreme za sunčanje navesti svoje klijente na razmišljanje o godišnjem odmoru i rezervacije. Ako znate kako na vas djeluju određeni mirisi, trebali biste u skladu s tim urediti privatni životni prostor. „Svako ima drugačiji ukus: osvježavajući, cvjetni ili teški miris,“ objašnjava istraživač mirisa, prof. dr. Hanns Hatt sa Univerziteta Ruhr-Bochum.

Ako stan namirišete ugodnim mirisom, značajno ćete pridonijeti osjećaju zadovoljstva. „Samo je važno da ne pretjerate, nego da budete decentni.

Radije bih, na primjer, ispod jastuka odložio jastučić lavande jer utiče na receptore sna i djeluje umirujuće i ne bih se odlučio za zasićenje cijelog prostora mirisom.“ On miris uvijek nanosi na sako s ciljem povećanja vlastite koncentracije. „Tako s vremena na vrijeme mogu pomirisati i pritom osjetiti stimulaciju. Vremenom se mozak navikne na to da nakon tog mirisa slijedi određeni zadatak koji iziskuje moju koncentraciju.“ Uslovljavanje funkcioniše s brojnim različitim mirisima: pepermint osvježava i podiže raspoloženje, limun i bergamont oživljavaju i aktiviraju osjetila, gardenija i lavanda umiruju a narandža i ruža stvaraju osjećaj ravnoteže.

Nos ne laže

U biljnom je svijetu već dokazano da mirisi imaju zavodljivo djelovanje. Cvijeće otpušta upravo onakve mirise koji privlače njihove omiljene oprašivače. Ako bi promijenilo mirise, vjerojatno bi došli drugi oprašivači pa bi tako i biljna raznolikost dospjela u opasnost. Kod nas ljudi to je nešto drugačije, ali princip je isti. Svako od nas ima individualan miris koji je jedinstven i otkriva nešto više o našem imunitetu i genima. Preko tog inherentnog mirisa osjećamo odgovarajuće partnere s kojima možemo stvoriti potomstvo pri čemu se njihovi geni razlikuju od naših u što je moguće većoj mjeri. “Takoreći, možemo namirisati tuđe gene,“ ističe Hatt. To nam i pomaže u pronalasku partnera s kojim možemo imati snažno potomstvo. Na taj se miris ne može uticati jer „nos ne možemo prevariti.“

Postojan miris tijela

Od puberteta do menopauze taj miris ostaje postojan što može navesti na zaključak kako par koji se može mirisati ostaje zauvijek zajedno. Nažalost, to je zabluda: „Partneri koji se međusobno povežu, naravno, moraju si međusobno dobro mirisati, to je jasno,“ ističe Hatt. „Ali tokom odnosa još više faktora igra određenu ulogu. Ako na emotivnom nivou nešto pođe po zlu, može se promijeniti i naša ocjena mirisa. Tako se može dogoditi da nam neko na početku miriše jako dobro, a zatim da to prestane.“ Isto funkcioniše i u drugome smjeru. Ako se razočaramo u nekoga ko nosi izvjesni parfem, podcijenit će i druge ljude koji mirišu na isti način. U ovom slučaju može pomoći ako s osobom provedemo više vremena što u sklopu novih i pozitivnih iskustava može osloboditi od negativnih osjećaja te joj potpuno promijeniti doživljaj.

Parfem kao multiplikator

Parfemi ne mogu promijeniti ili prekriti miris našeg tijela, ali uz odgovarajuće mirisne note možemo ga istaknuti. To se događa na intuitivnoj nivou. „Automatski biramo upravo onaj parfem koji nam odgovara,“ ističe Hatt. Na kraju stručnjaci za mirise ističu da bismo morali izoštravati svoj osjećaj za mirise da bismo bolje doživljavali i razumijevali okolinu oko sebe. Ako se usredotočimo i usmjerenom odlučimo mirisati svijet oko sebe, možemo bolje razumijevati zašto se, na primjer, u nekom prostoru ne osjećamo dobro, zašto su nam odnosi s nekim ljudima neugodni ili zašto nas ispunjavaju. Možemo početi razumijevati i zašto nas neko područje privlači. Hatt smatra da je učenje mirisanja i takvog razumijevanja okoline jednostavno, ali da se mora puno vježbati, vježbati, vježbati. Jednostavno je potrebno mirisati različite stvari koje nas prate u svakodnevnom životu. Tako učimo kako im dati ime i kako im dodijeliti vlastite osjećaje.

Za šta služi koji miris i kako ga odabrati?

Mirisi stimulišu naša osjetila što nas psihički umiruje ili, pak, podiže. Donosimo pregled određenih mirisa – kako djeluju kada nanesemo nekoliko kapi.

Umiruju: lavanda, matičnjak i kamilica.
Razvedravaju: Ako želite poboljšati svoje raspoloženje, posegnite za narandžom, mandarinom, limunskom travom ili pepermintom.
Stimulišu: jasmin, pačuli, sandalovina, mošus ili ruža slove za afrodizijake. .
Za koncentraciju: limun, eukaliptus, cedar, ruzmarin ili limunska trava pomažu za povećanje koncentracije.
Oslobađaju: za slobodne disajne puteve pobrinut će se borove iglice, planinski bor, pepermint i timijan.
Jačaju imunitet: zdravac, bergamotka i lavanda.