Ovako uspijeva lifestyle s djecom u duhu održivog razvoja

Živjeti u duhu održivog razvoja, više voditi računa o okolišu, razviti svijest o posljedicama vlastitog ponašanja – najbolji odgoj jeste djeci na vlastitom primjeru pokazati kako je ispravno. A to uopće nije teško – obećavamo!

Cijela porodica štiti okoliš. U to je barem uvjeren danski porodični terapeut Jesper Juul. Kada je u pitanju klima i zaštita okoliša odrasli i nisu najbolji primjer djeci. Sada u cijelom svijetu omladina demonstrira – poput mlade Šveđanke Grete Thunberg. Oni žele odrasle motivisati da djeluju kako bi zajednički zaustavili klimatske promjene. U mnogim mjestima učenici zbog demonstracija bježe iz škole kako bi privukli pažnju. Sada djeca odgajaju odrasle.

Ko poznaje i voli prirodu neće je uništavati. U ideju o zajedničkim porodičnim aktivnostima ubrajaju se: šetnja kroz šumu i osluškivanje zvukova prirode, zajednički postaviti hotel za insekte, baviti se biljkama ili saditi cvijeće. Jer ko se od malih nogu uči određenim vrijednostima naravno da će paziti na okoliš i druge ljude.

Savjeti za ekološki osviještenu porodičnu svakodnevnicu

Pranje i čišćenje

Štedjeti vodu je jednostavno: tuširati se umjesto kupki, prilikom spuštanja vode pritisnuti tipku za uštedu vode, tokom pranja zuba zatvoriti vodu.

Najbolje je ovo učiniti rutinom, tada će postati nešto što se podrazumijeva.

• Upravo u kupatilu krije se mnogo plastike. U budućnosti će štapići za uši od plastike biti zabranjeni u Evropskoj uniji. Moguće je smanjiti upotrebu plastične ambalaže tako što se počnu koristiti čvrsti šamponi i sapuni.
• Eko pelene štite bebinu kožu i okoliš. Ne sadrže gumu i bespotrebne sirovine.
• Uobičajena sredstva za pranje ispuštaju štetne hemikalije u odvod. Umjesto toga preporučuje se korištenje proizvoda koji ne sadrže fosfate te pranje prema uputama na pakovanjima, kako bi se uštedila energija a i sredstvo za pranje.

Hrana i kupovina

Osoba koja osjeća ličnu povezanost s namirnicama, bolje će ih čuvati. Kako to uspijeva? Tako što više vremena provodimo u prirodi, zajedno skupljamo začinsko bilje, sadimo voće i povrće, donosimo mlijeko sa bio farme, pravimo voćne salate i pečemo hljeb. Tokom kupovine neka vas inspirišu ljudi, mirisi i boje. Za djecu je to posebno iskustvo da samostalno nešto sade i beru. To može biti i cherry paradajz na balkonu ili zdjela divljeg hrena.

• Kod namirnica je bitno ne samo da su bio, već i regionalne. To štedi gorivo.
• Koristiti odabrane mesne i mliječne proizvode i kvalitetne bio namirnice.
• Mahunarke pružaju jednako bjelančevina kao i riba i mogu se obraditi u mnogim jelima, poput šarenog lonca sa slanutkom i povrćem.
• U porodičnom životu se rijetko nešto odvija prema planu. Ali pomaže da namirnice kupujemo unaprijed. To smanjuje stresne situacije, ali se i manje baca. U slučaju ostataka moguće ih je kreativno iskoristiti u drugim jelima.
• Umjesto slatkih sokova piti vodu ili prirodni sok od jabuke. Ako pijete mineralnu vodu neka bude iz domaćih izvora. Koristiti boce za višekratnu upotrebu, alternativno PET boce koje se mogu reciklirati. Ali je najbolje piti vodu s česme, jer to štedi i novac.
• Hrana za ponijeti, na primjer za školski odmor, za planinarenje ili za posao, zapakovana tako da ne šteti okolišu, dakle koristite posude od materijala koji ponovo rastu poput bambusa. Umjesto plastičnih boca koristiti višekratne boce.

Oblačenje i shopping

Prije je bilo u trendu u školu nositi markiranu odjeću. Danas je cool nositi nešto što smo napravili ili sašili sami. I upcycling odjeća i odjeća s buvljaka više izražava stil nego skupa odjeća koja se na kraju samo može baciti. To osim što štiti okoliš ima i odličan sporedni efekt: Djeca mogu izraziti svoju kreativnost i svoju odjeću djelomično samostalno proizvoditi. Ako mama i tata djeci pokažu da se ne treba „trčati“ za posljednjim trendovima mode i da „novo“ nije nužno cool, isti stav će se stvoriti i kod djece.

• Odjeća koja se ošteti ponovo se popravlja. Dječije štrample se zašivaju, a tatine poderane farmerke se nose krojaču.
• Slobodno vrijeme nemojte provoditi u shoppingu u tržnom centru već na buvljaku. Kopati po starim stvarima mami i tati je sigurno jednako zabavno kao i djeci.
• Budite kreativni: Kada vam neki komad odjeće dosadi, ukrasite ga prišivenim cvjetićem, dugmetom ili bedžom.
• Ukoliko kupite novu odjeću ili obuću, onda gledajte da bude dobrog kvaliteta, da je dugotrajniji materijal i da je nastalo u fer radnim uvjetima. Potražite savjete na stranicama: cleanclothes.at, fair-fashion.at, umweltberatung.at/oekomode
• Neka se u ormaru nalazi što manje umjetnih materijala poput poliestera. Bolje koristiti regionalnu kvalitetnu odjeću i prirodne materijale poput lana i bio pamuka.

Igrati se i učiti

Domaćinstvo se više ne može zamisliti bez kompjutera i smartphonea. To ipak ne znači da se uvijek moraju kupiti najnoviji proizvodi. Jer proizvodnja istih troši mnoge resurse. Radnici pritom najčešće rade u lošim uslovima. Koristeći ih, računar, mobitel i sl. troše jednako mnogo energije. Tako surfanje na internetu troši veliki količine struje kako bi se ohladili veliki računarski centri. O tim temama bi se trebalo razgovarati u porodici. U tom slučaju se mogu utvrditi pravila za korištenje računara i smartphonea.

• Laptop ne treba svim članovima porodice. Ako nabavljate računar za domaćinstvo, pogodan je i korišteni.
• Dobro provjeriti uređaje i u slučaju greške umjesto kupovine popraviti.
• Kod TV-a važi isto kao i kod interneta: koristiti vremenski ograničeno i uz probrani sadržaj. S jedne strane, kako se ne bi trošilo dragocjeno vrijeme. S druge strane, kako bi se uštedjela energija – jer svaki klik troši resurse.
• Ako surfate, onda s dodatnom vrijednosti: Besplatni pretraživač „Ecosia“ se jednostavno instalira i svojom dobiti finansira sadnju drveća. ecosia.org
• Umjesto standby modusa, jednim klikom ugasiti sve uređaje na uvezanom prekidaču.
• Ponekad i na staromodni način čitati knjige. I one se ne moraju kupovati nove, već se mogu nabaviti na buvljacima, antikvarnicama, knjižarama i na različitim online platformama.

Vožnja i prevoz

Mnoge porodice – posebno na selu – ne mogu bez auta vršiti svakodnevne aktivnosti. Ipak, moguće je češće ga ne koristiti nego što to mislimo. To štedi okoliš ali i novac. Na taj način će put do škole postati pokretniji. Za duže staze, na primjer do muzičke škole ili na trening, roditelji mogu naizmjenično voziti i povesti i drugu djecu. Ili posegnuti za javnim sredstvima prevoza.

• Biciklo kao dio svakodnevnice: tokom kupovine, na putu do škole ili na posao. Naravno, i tokom zajedničkih izleta vikendom.
• Korištena bicikla mogu se naći online, kod prodavača bicikala ili na sajmovima za bicikla. Važno je da su očuvana.
• U idealnom slučaju zajednički odmor ne mora podrazumijevati all-inclusive let, animacije i hrpu hrane u hotelu. Prijedlozi za jeftinije odmore koji pogoduju klimi: zajednički izlet vozom, autom na more, kod kuće u planinama i na jezerima ili nekoliko dana na bio farmi.