Pozitivna psihologija

Pojam psihologija čovjek po automatizmu povezuje s negativnim: deficiti, problemi i mentalna bolest, ukratko: Sve one stvari koje nekako nisu kako treba kod čovjeka i koje je potrebno promijeniti. Pozitivna psihologija mijenja ovo polazište. Ovdje se radi o dobrim i jakim stranama duševnog stanja. Ona ne potiče slabosti – ona želi trenirati vrline. „Uobičajena psihologija do sada je našla 16 psihičkih stanja od kojih se samo dva mogu liječiti“, kaže trener i klinički psiholog iz Graca Michael Wohlkönig. Uvijek bio cilj, duševni minus dovesti na nulu. „Pozitivna psihologija pokušava ne samo da postigne nulu, već da ide u plus.“

Jer osoba koja i nije duševno bolesna ili depresivna, nije nužno ni zadovoljna. Praznina koju osjećamo moguće je zamijeniti pozitivnim razmišljanjem, kako bismo napunili baterije. To je poput jedrilice: Da bismo dalje plovili moramo popraviti pokvarena mjesta. A da bismo došli do cilja potreban nam je vjetar u jedra. A to su naše vrline i jake strane.

Da čovjek jasnije i lakše poima negativne nego pozitivne emocije logični je slijed evolucije. Jer, u kamenom dobu postojale su opasnosti na koje se odmah moralo reagovati. „Pozitivna psihologija će pomoći da intenzivnije osjetimo pozitivne emocije.“ Nju je razvio istražitelj depresije Martin Seligmann u SAD-u u kasnim devedesetim godinama prošlog stoljeća. „Bit Pozitivne psihologije ne leži u tome da smo stalno sretni, radosni i da ulicom hodamo nasmijani“, objašnjava Wohlkönig. „Pozitivna psihologija nije nauka o sreći, nije ezoterična formula za sreću.“ Naprotiv, koncept se naučno bavi pitanjem kako život svakog pojedinca može biti uspješniji. Može se primijeniti kako u privatnom, na primjer u novim životnim fazama, tako i u poslovnom životu, na primjer u razvoju interne organizacije jednog preduzeća.

Pokrenuti putanju ka gore

Ko se koncentriše na svoje jake strane, automatski će dobiti vjetar u leđa. Stvari se rješavaju kao od šale, broj radosnih trenutaka raste, a to pruža novu energiju, više poleta i motivacije. „Ljudi koji doživljavaju više pozitivnih emocija, više su zadovoljni svojim životom i otporniji su na životne izazove“, kaže Wohlkönig. Jednostavnije se nose s porazima i lakše se podižu na noge. „Jednostavno i zbog toga, jer su usvojili dinamični način razmišljanja.“

To znači: Ljudi koji imaju statičan stav uvjereni su da se ne mogu promijeniti pa zbog toga ni ne pokušavaju. Ko dinamično razmišlja zna da trudom, upornošću i razvojem može postići mnogo toga. I to je dio uspona: Otvoreniji smo za nova učenja i saznanja.

Postati svjestan vlastitih vrlina

Koji su preduvjeti da čovjek procvjeta? Naučnici su doznali da postoji šest vrlina koje se najviše cijene: mudrost, hrabrost, ljudskost, pravednost, odmjerenost i transcendentnost. Njima su naučnici pripisali 24 karakterne jačine koje su jednake u svim kulturama širom svijeta i koje su zadužene za više zadovoljstva u životu. Na primjer: Hrabri ljudi su autentični, odvažni, istrajni i entuzijastični. Vrlina ljudskost nastaje kroz ljubaznost, sposobnost vezivanja i socijalnu inteligenciju. Naravno, svaki čovjek ima drugačije jake strane. Ali čak ni njih nismo uvijek svjesni.

Uz pomoć savjetovanja i treninga moguće je pronaći one jake strane, koje nas kao ličnost ispunjavaju. Ponekad je dovoljno pitati prijatelje i porodicu da nam na iste ukažu. One karakteristike koje oni nabroje neophodno je redovno integrisati u svakodnevnicu. „Ukoliko nam to uspije, automatski ćemo se osjećati bolje i uspješnije“, uvjeren je Wohlkönig. „U svakom slučaju ima smisla jačati jake strane, a ne raditi samo na slabostima.“

Svakodnevno trenirati pozitivne emocije

Dati prostora pozitivnim emocijama, to u svakodnevnici funkcioniše uz različite ali jednostavne vježbe. Ko želi intenzivno osvijestiti pozitivne emocije, vodit će dnevnik sreće. U istom je potrebno svaku drugu večer zapisivati tri pozitivne stvari tog dana ali i razlog za iste i šta je tome doprinijelo. „Naučno je dobro istraženo da takav dnevnik povećava osjećaj blagostanja“, kaže Wohlkönig.

Također vrijedno pokušaja: započeti pozitivni portfolij. Za isto se skupljaju suveniri, fotografije, ulaznice ili jednostavno sve ono što podsjeća na trenutke koji ispunjavaju i u kojima se uživalo. Za jačanje veza potrebno je pokušati aktivno-konstruktivno komunicirati i zainteresovano ispitivati sagovornika. Nekoga obradovati, pokloniti mu vrijeme ili iznenaditi sitnicama – sve to jača zajedništvo. Doživjeti pravu zahvalnost ili istu pokazati također ima pozitivni učinak na vlastiti osjećaj blagostanja.

Svaki početak je, naravno, težak. Nekad je jednostavnije nervirati se zbog svojih slabosti, nego se radovati svojim jakim stranama. Stoga Wohlkönig preporučuje da na početku ove životne vježbe budemo pažljivi. Tada ćemo primijetiti sitnice, koje nam polaze za rukom. Kada sumiramo takve trenutke život će odmah postati uspješniji. I dok u dnevnik sreće unosimo utiske o zalasku sunca na jezeru ili osmijehu slučajnog prolaznika, jedra života će se samostalno početi prilagođavati smjeru pozitivnog vjetra.

O osobi
Michael Wohlkönig je trener i klinički psiholog u Gracu. Već duže vrijeme se bavi Pozitivnom psihologijom i nudi obuke i edukacije na teme jake strane i psihička otpornost. Trenutno gradi Akademiju potencijala.

Pet elemenata

Martin Seligmann, osnivač Pozitivne psihologije u svom savjetniku „Flourish. Wie Menschen aufblühen“ (prev. „Flourish. Kako ljudi procvjetaju“) (izdanje: Kösel) uz pomoć PERMA-modela navodi pet elemenata koji doprinose blagostanju i uspješnom životu: osjetiti pozitivne emocije, doživjeti angažman, graditi dobre veze, u vlastitom postojanju prepoznati smisao i značenje te postizati ciljeva.

Testirati sam sebe

Psihološki tim Univerziteta u Zürichu na web stranici charakterstaerken.org nudi mogućnost popunjavanja online upitnika (Values-in-Action-Test). Rezultat upitnika nudi spoznaju o vlastitim karakternim snagama i koristi se u naučne svrhe.

3 savjeta za knjigu na temu:

1.”Flourish – wie Menschen aufblühen“(prev. „Flourish. Kako ljudi procvjetaju“) (Martin Seligmann, izdanje Kösel)
2.”Die Macht der guten Gefühle” (prev. „Moć dobrih osjećaja“) (Barbara L. Fredrickson, izdanje Campus)
3.”Einfach ich selbst sein dürfen” (prev. „Jednostavno biti svoj“) (Teresa Keller, izdanje Scorpio)