Island je prepun tajni i zagonetki, koji ne postoje nigdje drugo na svijetu.
Preporuka za putovanje na Island: Put na čarobni otok
Island je poznat po svojim bajkovitim krajolicima i neobičnom stanovništvu. Ali ne samo to: Island je prepun tajni i zagonetki, koji ne postoje nigdje drugo na svijetu, a koji čine veliki dio njegove privlačnosti. Ovdje ćemo otkriti neke pojedinosti.
U holivudskoj satiri Roberta Altmana „The Player“, tajnovita Islanđanka June Gudmundsdottir priča o svojoj domovini. Kako bi zavarali potencijalne osvajače, njeni preci su koristili zbunjujuća imena, a u jezik su za svoj mali zeleni otok uveli naziv „Ledena zemlja“ (Island), dok je susjedni ledeni otok nazvan „Zeleni otok“ (Grenland). A zapravo je obratno: Veći dio Grenlanda je pust i prekriven ledom, dok je Island zelen i bogat mnogim prirodnim čudima kao gotovo nijedna druga zemlja na svijetu: aktivni vulkani, oštri glečeri, raskošni vodopadi, praskavi gejziri, krajolici prekriveni lavom i osamljene pustinje.
Island je prepun tajni i zagonetki, koje se ne mogu vidjeti nigdje drugo na svijetu i koje Island čine tako privlačnom destinacijom. Ili možda stvarno poznajete još neku zemlju u kojoj postoji komisija za otkrivanje istine koju čine 13 članova i koja se isključivo bavi vilama, vilenjacima, trolovima, gnomovima i jednim čudovištem? Ta komisija je, na primjer, nakon dvogodišnjeg istraživanja 2014. godine potvrdila postojanje čudovišta „Lagarfljótsormurinn“ koje živi u jezeru „Lagarfljót“. Ono je, navodno, 90 metara dugo i prekriveno grbama i modricama. Prije toga je islandska televizija prenosila video zemljoradnika Hjörtura Kjerúlfa koji je živio u blizini, na kojem se moglo vidjeti nešto što se kretalo poput zmije. A prema tvrdnjama „Iceland Review“ stalno se javljaju ljudi koji su navodno vidjeli tu jezersku neman, kako u samom jezeru, tako i gmižući po tlu.
Postojanje magičnih stvorenja na ovom otoku uopće nije stvar vjerovanja, već gotovo pa zakon prirode. Jedno istraživanje Univerziteta Island u Rejkjaviku je dokumentovalo da je gotovo dvije trećine stanovništva uvjereno u postojanje takvih tajnovitih oblika života. Mnogi starosjedioci se zaklinju da im je neko bajkovito biće barem jednom spasilo život.
Stoga nikoga neće iznenaditi da Island ima vlastitu povjerenicu za vilenjake: Erla Stefansdottir u svojoj je knjizi zabilježila kompletni know-how na ovu temu. Žustra penzionerka istražila je mnoga mjesta na kojima žive vilenjaci i gnomovi te skicirala detaljnu „vilsku“ kartu za turiste. Povremeno je građevinski ured grada Rejkjavik pozove na konsultacije, kako bi se prije izgradnje nekog objekta osiguralo da se prilikom iste neće narušiti prirodno stanište vila i sličnih stvorenja.
Trezveni kritičari u tome vide čistu fikciju. Činjenica je ipak, da se Islanđani povremeno bacaju pod buldožere, kako bi zaštitili vile. Isto se, na primjer, desilo prilikom izgradnje autoputa između poluotoka Alftanes i predgrađa Rejkjavika Gardabaer. Vjerovalo se da će izgradnjom tog autoputa biti narušeno prirodno stanište tajnog stanovništva kao i njihovo svetište, zbog čega su aktivisti tražili obustavu izgradnje kako bi se vile prvobitno mogle odseliti sa tog mjesta. Nerijetko se vrše korekcije planova izgradnje cesta, kako se vile ne bi ometale.
U školi za vile
Duhovi prirode Islanda žive s tajnim stanovništvom, takozvanim „Huldufólk“, u starim kamenim formacijama. Magnús Skarphédinsson se u to dobro razumije. Stručnjak za vile decenijama je istraživao vile, trolove i patuljke te sastavio 12.000 izjava svjedoka iz cijelog svijeta. Od 1995. godine organizuje uzbudljive izlete za posjetioce na skrivena mjesta na kojima navodno žive bajkovita stvorenja.
Skarphédinsson vjeruje da je izolirani geografski položaj Islanda razlog tome što ovaj mit i dalje živi na tim prostorima. U njegovoj školi za vile „Álfaskólin“ u Rejkjaviku moguće je naučiti mnogo toga o ovim bajkovitim bićima. Na rasporedu časova može se pronaći 13 različitih vrsta vilenjaka, tri vrste vila i razlika između trola i gnoma. A ko to dobro savlada, čak može dobiti i diplomu. „Álfaskólin“ je posebno popularna među turistima koji upravo zbog toga dolaze na Island, kako bi ostvarili kontakt s nekim tajnim bićem.
Drugi dolaze iz potpuno drugih razloga. U mnogim zemljama Azije se vjeruje da su djeca začeta pod polarnom svjetlošću, djeca koju prati sreća. Tokom godine gotovo dva miliona turista posjete otok od 330.000 stanovnika. Gotovo polovina stanovništva tvrdi da njihova domovina ne bi mogla podnijeti još više turista. A šta o tome misle vilenjaci, nije poznato.
Island ukratko
Najvažnije informacije za putovanje na Island mogu se pronaći na: visiticeland.com.
SMJEŠTAJ
Osim glavnog grada Rejkjavika, Island nudi različite mogućnosti smještaja širom zemlje, koje je u svakom slučaju potrebno istražiti prije samog putovanja. Mnogi se turisti odlučuju i na putovanje u kamp kućicama (campervaniceland.com).
NAJPOPULARNIJE RUTE ZA PUTOVANJE
Najbolje vrijeme za putovanje Islandom je tokom juna ili jula. Ko želi posmatrati polarnu svjetlost, putovat će između septembra i marta. Najpopularnija ruta za putovanje Islandom poznata je pod nazivom „Golden Circle“. Na ovoj ruti se u nekoliko dana daju vidjeti najpoznatije znamenitosti – poput nacionalnog parka Ϸingvellir, koji se nalazi na samoj granici između Sjevernoameričke i Evroazijske zemljine ploče ili vodopada Gullfoss, crkve Skálholt ili vulkanskog kratera Kerið.
HRANA I PIĆE NA OTOKU
Ko želi putovati na Island, potreban mu je novac. Ovaj vulkanski otok nije posebno plodan, zbog čega se mnoge namirnice moraju uvoziti. Alkohol je veoma skup i dostupan isključivo u posebnim državnim trgovinama i licenciranim gostionicama. Tradicionalna islandska kuhinja je jednostavna – seoska. Islandski specijalitet je „Hreindýr“ (irvas).
PLAVA LAGUNA
Najpoznatiji islandski spa otvoren je tokom cijele godine. Najbolje vrijeme za posjetu je kasno uvečer, kako bi se tokom ljeta moglo uživati u ponoćnom suncu, a tokom zime u polarnoj svjetlosti (bluelagoon.com).
