Proljetno čišćenje života

Redukcija, a ne hiperprodukcija. Mir, a ne ubrzanost. Priroda, a ne veliki grad. Puno ljudi se okreće ovim čarobnim formulama i razmišlja o važnim stvarima u životu. Dobrodošli i vi u svijet minimalizma!

Vratiti se kući. U oazu mira. Bez nepotrebnog blebetanja. Bez osjećaja da će se posao nastaviti i kod kuće. Tamo, gdje cijela porodica u kantu za smeće odlaže sve što mu i pripada, ostavljajući da do izražaja dođe samo lijepa drvena komoda. Tamo, gdje se u garderobi vješalice savijaju samo ispod odjeće koju zaista i trebamo. Tamo, gdje se na policama za pregledno i logično poredane knjige Kafka oslanja na jednostavniju beletristiku. Tamo, gdje je u kuhinji sve na dohvat ruke za pripremu večere, tipične za podneblje u kojem živite, ali i hranjive. Zaobiđite ubrzanost dana, duboko udahnite i prvo upoznajte život. Potaknuti minimalizmom.

Manje je više

Koliko smo puta to samo čuli?! Pa ipak, često je ova tvrdnja ne samo tačna nego i odgovarajuća pa je ljudi sve češće prizivaju svijesti. Sama ideja je nastala kao protuteža potrošačkom društvu, ubrzanim svjetskim događanjima, obilježenim tehnologizacijom i globalizacijom. Svake godine novi pametni telefon, svaki mjesec nova modna linija. Svake sedmice novi zadaci na popisu zaduženja koja moramo ispuniti. Svaki dan priliv novih informacija iz medija i sa društvenih mreža. Neprestano raste brzina kojom vodimo svoj život. Proteklih decenija ubrzala se tridesetosmerostruko. 38 – evo male pomoći pri čitanju da se zaista uvjerite.

Ni vrijeme više nije relativno jer sada živimo u stvarnom vremenu. Ubrzanost, sa bržom saobraćajnom infrastrukturom. Neprestano se grabi naprijed, a ko zaostane, gubi. Naročito sebe. Ubrzanje se do sada nije moglo zaustaviti, a sada moramo osviješteno da kočimo, barem u onim stvarima koje svako od nas može kontrolisati, kao što su: vlastiti život, ili da radije kažemo, dijelovi vlastitog života. Života kod kuće, u vlastita četiri zida. U poznatom krugu, u vlastitom socijalnom okruženju. Odricanjem od potrošnje trgamo sami sebe iz kandži svakodnevice, a statusni simboli počinju da gube na vrijednosti. Raščišćavamo život i ostaju nam samo stvari koje nas raduju, koje zaista trebamo. Pomoći ćemo vam da sebi to jasnije predočite.

Potražite istinsko ja

To znači da morate isprazniti svoj životni prostor da bi samima sebi osigurali dovoljno prostora. Morate postati nezavisni o svemu što se čini kao da je neophodno za život, a nije. Kao prvo, treba da počnete izbjegavati gomilanje nepotrebnih novih stvari. Kupovina kao hobi nije jedini izvor dopamina koji luči centar u mozgu zadužen za nagrađivanje. Šetnja prirodom pruža više hormona sreće od desetog para cipela koji ste kupili. Dobro, dobro, možda u ovom trenutku cipele i nisu najbolji primjer. Više je riječ o kupovini koja se temelji na marketingu ili prestižu. Činjenici da nešto morate imati zato što je tako definisano i zato što to i drugi moraju imati.

Sokrat, grčki filozof

“Toliko je stvari koje mi ne trebaju.”

Ovakva vrsta kupovine ne vodi do trajne sreće, što su neke studije već dokazale. Njom zadovoljavamo druge, ali ne i sebe, svoje istinsko ja. Ono nosi što želi, a ne ono što drugi žele. Ono nosi što mu se sviđa, a ne ono što je nekolicina drugih propisala. Ono se raduje stvarima koje si priželjkuje. Koje treba, a ne onim koje je primoran imati. Upravo takve si onda i može priuštiti. Osviješteno razmišljanje treba uključiti u kupovinu svake moguće vrste: nepotrebnog, a lijepog za čim neopravdano čeznemo; tehnike, namještaja ili novog automobila. Samo ono što je pokvareno i više ne ispunjava svrhu ili nam se jednostavno više ne sviđa, treba nadoknaditi novim. Ovakav pristup navodi na promišljanje. Počinjemo preispitivati sebe i svoje želje. Utiremo put prema samima sebi.

Put. Ispružite li ruke prema smislu života, uhvatit ćete sreću.

Rasčistite život

David Michael Bruno pokazao je kako. Američki kritičar potrošačkog mentaliteta podstakao je ljude svojim „izazovom od 100 stvari“ na to da nanovo urede svoj život. Tačnije rečeno, morali su smanjiti ličnu imovinu za 100 stvari. Počeli su ga pratiti brojni ljudi. Iza njegove filozofije krije se oslobođenje samoga sebe od trenda koji posjedujemo, iskopavanje i novo upoznavanje samoga sebe. Nije riječ o nekoj ezoteričnoj, opšte poznatoj stvari koja se u međuvremenu pretvorila u potrebu. Potrošači se često kriju iza stvari koje posjeduju. Nabavili su ih da bi mogli definisati sami sebe i pritom zaboravljaju ko su stvarno. Nisu to samo materijalne stvari. Riječ je i o odnosima, aktivnostima koje obavljamo u slobodno vrijeme, o poslu i organizovanju vremena. Da li je vaš partner zaista pravi odabir ili je samo riječ o nekome ko se smatra pravim odabirom? Da li su ljudi koji nas okružuju, pravi prijatelji ili prijatelji cijeloga svijeta? Da li nam odgovara hobi kojim se bavimo, ili je tek riječ o nekom koji se preporučuje? Da li nas posao ispunjava ili je to samo prvi točak u kavezu za hrčke koji moramo savladati da bi stigli do vrha? Na ova pitanja svako može odgovoriti sam za sebe. Tamo gdje niste zadovoljni, morate da preuredite život. „Tako ćete se, prazneći život spolja, puniti iznutra,“ ističe filozof Jürgen Manemann. Prepoznajete ko ste i šta želite da bi vaš život bio ispunjen. Oslobodite se prisila koje dolaze spolja.

Lao Tse, kineski filozof

“Priroda ne brza, pa ipak sve stiže.”

Nemojte bacati, popravite

Ako ograničite potrošnju i očistite svoj život, možete se prepustiti minimalizmu. Da se odate askezi. Da pronađete zadovoljstvo u ograničenju. Na primjer, možete da popravite pokvarene stvari. Da uredite vlastitu baštu. Da proizvedete vlastite kozmetičke proizvode i prestanete koristiti tuđe usluge. Takvim pristupom činimo nešto dobro i za svijet oko sebe. Smanjujemo ekološko onečišćenje i utiremo nove puteve u prozračniji stil života. Mnogi se priključuju grupama ljudi koji međusobno razmjenjuju svoje korištene stvari i umjesto da nešto bace, daju to nekom drugom i zauzvrat dobijaju nešto drugo. Jaknu za cipele, torbu za sto, smještaj za pomoć u kućanstvu.

Zajedništvo i pomoć su jak stub novog načina razmišljanja. Ljudi se udružuju, osnivaju grupe pa zajedno putuju ili na kakav drugi način ostvaruju zajedničke interese. Forumi i platforme postali su novi životni prostori u kojim se ljudi umrežuju, okupljaju, razmjenjuju iskustva, traže i pronalaze. Ako nekome jednom u životu zatreba set za lemljenje za kakav umjetnički projekat, provjerit će na nekom forumu može li ga posuditi od nekoga. Tako neće potrošiti puno novca jer mu set ne treba za stalno, a uz to će, zahvaljujući novom životnom stilu, ostvariti nova poznanstva. Svijet se udružuje i usredotočuje na važne životne vrijednosti.

Trend vremena

Ako ne trošite puno, ne morate puno da zarađujete. Važnije je usporiti ubrzani točak svakodnevnog života nego imati mobitel koji neprestano zvoni. Prekovremeni rad postat će prošlost.

Dobiveno vrijeme možete iskoristiti da bi ponovo pronašli sami sebe. U prirodi, minimalistički uređenom stanu ili u nekom dobrom razgovoru. Minimalizam u međuvremenu nailazi na rastući broj pristaša i zato poprima različita lica. A kad smo već kod toga, ta lica su odraz našeg ja, daju mu originalnost koju naglašavaju obrve, usne, oči. Reduciran stil se može pronaći i u polju arhitekture, muzike ili umjetnosti.

U gradnji se odustaje od pompoznih ornamenata i fasada. Još od 1920- ih godina građevine čistih formi smatraju se savremenim stilom. I namještaj poprima praktičan karakter. Na isti način razmišljanja nailazimo u umjetnosti i muzici. Jasnoća i svođenje na bitno pretvaraju se u načelo stvaranja.

Oprez, kapitalizam

Problem nekog trenda krije se u pokušaju da ga se proda. Upravo u slučaju minimalizma tako se naglašeno narušava njegov smisao. Kompanije ga iskorištavaju da bi izvukle neku vlastitu prednost, potaknule na potrošnju stvari potrebnih da bi se život mogao nazivati minimalističkim. Odgovarajući namještaj, oprema za izlet u prirodu, prilagođavanje prehrane nekoj komplikovanoj dijeti. I baš se zato ponovo i nađemo tamo odakle je sve i počelo. Gubi se stvarni smisao, uprkos tome što je individualan i svi ga na kraju moramo pronaći sami za sebe. Smisao života. Lakše ga je pronaći jednom kada sve isključimo. Kada napustimo zonu komfora. Kada otpustimo sve što nas sputava da bi u konačnici bili slobodni ljudi.