Active Beauty
Zdrava kupovina i štednja

Bio namirnice koje si svako može priuštiti? Osviještenom kupovinom je to moguće.

Zdrava kupovina i štednja

Bio namirnice koje si svako može priuštiti?

Osviještenom kupovinom je to moguće. A uz to se štiti klima.

Zemlja je jedinstvena. Rezervnu nemamo. Stoga je potrebno da u međuvremenu svi počnemo voditi računa da svakodnevno štedimo resurse. I sitnice poput kupovine u supermarketu mogu imati veliki uticaj. Jer se četvrtina ekološkog otiska ogleda u hrani.

Bio i regionalno

Stoga je veoma važno hraniti se u duhu održivog razvoja štiteći klimatske resurse. To najbolje uspijeva uz namirnice biološkog uzgoja. One nastaju bez uticaja umjetnih đubriva, najčešće su boljeg okusa i u svakom slučaju su zdravije. Bio poljoprivrednici manje intenzivno obrađuju svoja polja, ali ipak uravnoteženo. Na taj način tlo ostaje stabilno, plodno i bogato humusom. Tome je potrebno više vremena i rada, ali se više isplati. Bio meso zahtijeva održavanje životinja u skladu sa svojom vrstom, gdje se one hrane ekološki proizvedenom hranom koja ne sadrži antibiotike. Uz to je važna i regionalnost. Kratki putevi skraćuju vrijeme transporta pa time i CO2. Uvozno voće i povrće troše, na primjer, prosječno 48 puta više goriva od regionalne robe. Okolišu i vlastitom zdravlju, dakle, najbolje pogoduje kombinacija navedenog. Dakle: bio i regionalno.

Povoljna bio hrana

Zvuči jednostavno, ali u praksi i nije tako jednostavno za sprovesti. Bio namirnice su inače na glasu da su skupe. Pritom je danas moguće hraniti se štiteći klimu i prirodu, zdravo i istovremeno povoljno. To barem pokazuje aktuelno istraživanje kupovne korpe organizacije za zaštitu okoliša WWF Austrija. Njihov rezultat: Ko se zdravije hrani, ne samo da sebi čini dobro već i okolišu. I to bez da se troši više novca nego inače.

Manje mesa

Organizacija konkretno preporučuje da se prilikom kupovine držimo piramide koju preporučuje Ministarstvo zdravlja. Tada automatski više jedemo povrća, žitarica, voća i mahunarki te manje mesa koje se u Austriji konzumira tri puta više nego što zdravstveni stručnjaci preporučuju. Enormna konzumacija mesa troši velike površine, proizvodi velike količine stakleničkih gasova i dovodi do isušivanja tla i voda. Umjesto toga, mahunarke poput graha, leće ili slanutka gotovo da su jednako dobar izvor bjelančevina kao i meso.

A ako se pridržavate navedenog, jednostavno se možete prebaciti na bio proizvode, bez da pritom trošite više novca. To će onda spriječiti emisiju gasova plastenika. „U borbi protiv uništenja okoliša i klimatske krize naša ishrana ima veliki uticaj“, kaže Helene Glatter-Götz, stručnjak za ishranu u duhu održivog razvoja u WWF-u. „WWF usporedba kupovnih korpi jasno pokazuje da zdrava ishrana u duhu održivog razvoja može biti povoljna. Bio kupovina nije tema luksuza.“

Zelene etikete u dm-u

I dm drogerie markt želi po mogućnosti ostaviti što manji ekološki otisak. Vlastitom robnom markom dmBio, dm nudi namirnice proizvedene u duhu održivog razvoja, biološkog kvaliteta, koje su dostupne po povoljnim cijenama. Dok se u konvencionalne proizvode dodaje i do 400 različitih aditiva, dmBio asortiman obuhvata biološke proizvode prirodnog ukusa koji ne sadrže aditive. Proizvode se metodama koje štite prirodne resurse, uvjeti za rad poljoprivrednika i cijene su fer, a putevi proizvodnje efikasni. Vlastita robna marka sarađuje sa priznatim bio certifikatima „Demeter“ i „Naturland“. S obzirom da je potražnja velika i da se usko sarađuje sa proizvođačima, pojedini dmBio artikli mogu biti ponuđeni i znatno jeftinije. Za svoj doprinos očuvanju okoliša i prirode, dmBio je odlikovan kvalitativnim žigom „Green Brands“.

WWF Istraživanje kupovne korpe

Kako bi pokazali da zdrava, biološka ishrana ne mora nužno biti skupa, WWF je složio dvije kupovne korpe i iste usporedio. Za istraživanje su korišteni statistički podaci o cijenama i potrošačima u Austriji.

Standardna kupovna korpa:

Porodica sa dvoje djece potroši sedmično 119 eura za namirnice. Troši konvencionalnu, jeftinu robu i marke, ali ne bio proizvode. Pritom se kupi previše gotovih jela i pića kao i tri puta više mesa, nego što to preporučuje Ministarstvo zdravlja. To ne samo da je nezdravo, već i usporedivo skuplje.

Zdrava kupovna korpa:

Porodica potroši jednako novca, ali kupuje drugačije: mnogo više voća i povrća, manje mesnih i mliječnih proizvoda, pića koja sadrže šećer i gotovih jela. Sada se korpa sastoji od 70 posto certificiranih bio proizvoda. U poređenju sa standardnom kupovnom korpom, klima se time opterećuje i do 40 posto manje.