Voda je tvar od koje smo „sačinjeni“. Baš kao što je slučaj s Afroditom, iz pjene rođenom, iz mora je potekao sav život na zemlji, odnosno iz slanog pramedija čiji se sastavni dijelovi i danas nalaze u svim stanicama u tijelu. Voda, tečnost bez boje, okusa i mirisa je eliksir života bez kojeg čovjek ne bi mogao preživjeti ni tri dana. Pored toga, skupocjeni izvor hidratacije posjeduje i druge posebne moći koji su krajnje korisni za zdravlje, zračenje i duhovnu ravnotežu jer otpušta svoje moći i na unutrašnjem i na vanjskom nivou.
Znojenje, disanje i obavljanje male nužde uzrokuju gubitak više od dvije litre vode tokom jednog dana koje je potrebno redovno nadomještati. „60 posto našeg tijela čini tečnost. Tek kada raspolaže punim zalihama, naš organizam može djelovati u punoj snazi,“ pojašnjava ljekar opšte prakse, dr- Gudrun Voithofer. „Bez vode nebrojene milijarde naših stanica u tijelu ne bi bile u mogućnosti održati važne životne procese kao i procese izmjene tvari u organizmu.
Što se prije naviknemo na unos vode u organizam i kada ne osjećamo žeđ, to ćemo više od toga imati koristi u zdravstvenom smislu.“ Pokojni iranski ljekar Fereydoon Batmanghelidj čak je vjerovao da hronični nedostatak vode u organizmu može prouzrokovati najrazličitije bolesti. Do te spoznaje je došao početkom 1980-ih godina tokom gotovo trogodišnjeg pritvora iz političkih razloga u Iranu. Tom prilikom je pregledao više od 3.000 zatvorenika koji su patili od bolova u želudcu, i to samo s vodom. U međuvremenu su njegova iskustva naučno potvrđena.
Ako pijete vodu tek kada ste žedni, naštetit ćete svom organizmu. „Odrasla osoba u prosjeku bi trebala da pije barem 1,5 litara ttečnosti, u najboljem slučaju raspoređeno tokom dana,“ ističe
Gudrun Voithofer. Nažalost, osjećaj žeđi je većinom poprilično nepouzdan. „Posebno stari ljudi i djeca ne mogu pravilno detektovati i izraziti osjećaj žeđi.“ Zato se u njihovom slučaju treba posvetiti posebna pažnja da se udovolje njihove potrebe za tečnosti. „Kada smo neprestano u pokretu ili kada su napolju krajnje visoke temperature, potreba za vodom kod djece i mladih može se popeti i na dvije do četiri litre,“ upozorava ljekar. Pritom treba računati s tim da uslijed znojenja gubimo elektrolite iz krvi.“ Kalcijum, natrijum i magnezijum možemo unositi unosom magnezijuma ili unosom voćnih i povrtnih sokova koji su razblaženi vodom u omjeru 1:2 – 1:4.
Na putu na zasluženi godišnji odmor često previdimo sljedeću činjenicu: „U avionu vlada oko 20 posto vlage zraka, što gotovo da odgovara pustinjskim uslovima, pa se sluznica relativno brzo isušuje,“ ističe Voithofer. „Tako s jedne strane naše oči postaju isušene, a s druge strane ova činjenica povećava podložnost brojnim virusima.“ Zato su prehlade na dugim letovima jako česte. Koji je najbolji recept da bi se to izbjeglo? „Kada ste u avionu, redovno konzumirajte bezalkoholne napitke, naročito mineralnu vodu.“
Tokom ljetnih mjeseci svojstva vode možemo iskoristiti kao već potvrđena sredstva za razbuđivanje. Ako ujutro imate problema s buđenjem, najbolje je stati pod tuš i podvrći se toplo-hladnom tretmanu.“ Smjenom širenja (uslijed djelovanja topline) ili stezanja (uslijed djelovanja hladnoće) krvnih sudova, održava se njihova elastičnost što ih usput čini podložnim za infektivna oboljenja te održava vidnu elastičnost kože. Voithofer: „Optimalno bi bilo da se tijelo izlaže hladnim mlazovima u više navrata i da se tako ponavlja oko deset sekundi. Dvije do tri minute tuširajte se pod vrućim mlazom sve dok konačno ne odvrnete hladni mlaz.“ Što se tiče ispijanja tečnosti, najbolje je slijediti primjer ljudi iz arapskih zemalja i poštovati kulturu ispijanja čaja. „Ledeno-hladni napici neće prouzrokovati prehlade, uprkos proširenom mišljenju. Upravo suprotno, tijelu je za zagrijavanje unesenog hladnog napitka potrebno puno energije i tako proizvodi još više topline. Zato se upravo i preporučuje za vrijeme vrućih dana posegnuti za mlakim ili barem blago rashlađenim napicima.“
Visoke temperature u spavaćoj sobi zasigurno su najnepovoljniji preduslov za dobar san. Kada nam glavom neumorno kruže misli, mokre čarape utiču na uspostavljanje ravnoteže u vegetativnom nervnom sistemu: „One rashlađuju, snižavaju krvni pritisak te tako utiču na naše umirenje.“ Da bismo napravili to prirodno sredstvo za spavanje, potrebni su nam par lanenih čarapa, visokih do pedlja ispod koljena kao i vruće vunene čarape. Lanene čarape je potrebno umočiti u hladnu vodu, dobro ocijediti i navući preko toplih stopala. Zatim preko navučemo i vunene čarape. Vlažni omotač držite na stopalima dokle god vam stvara ugodan osjećaj, i tokom cijele noći. „Ako imate proširene vene, čarape obavezno skinite nakon petnaest minuta,“ savjetuje ljekar.
Vruća kupka, plivanje u moru ili jezeru – voda je idealno sredstvo opuštanja. I sam zvuk valova ili žubor planinskog potoka djeluju umirujuće i vraćaju čula u ravnotežu. „Mišići se opuštaju, disanje je dublje, a mozganje gotovo da postaje nemoguće,“ ističe Gudrun Voithofer. I kada još neometano možemo da bacimo pogled u daljinu, horizonte nećemo širiti samo u prostornom smislu. Taj efekt može nam koristiti navečer, nakon napornog dana ili prije nekog važnog ispita: jednostavno možemo pustiti da nam preko CD-a ili YouTubea šume prirodni zvukovi i pritom otpuštati misli koje nas opterećuju. Plava je boja opuštanja. Naučnici koji istražuju stres kod ispitanika su uočili mirniji puls ako je njihovo radno okruženje bilo obojeno plavim tonovima.
Voda nas optički opušta. Ako u ovom trenutku i niste u blizini mora, uredite svoje radno okruženje tako da bude plavo.
60 posto ljudskog organizma čini voda, a kod male djece je riječ o čak 70 posto. Brojne funkcije u organizmu bi bile nezamislive bez vode, počevši od prijenosa kisika i hranjivih tvari pa sve do hlađenja organizma znojenjem, funkcije oslobađanja organizma od otrova preko bubrega i jetra i podsticanjem rada imuniteta vlaženjem sluznica koje štite od infekcija. U normalnim uslovima, a to znači uz izostanak fizičkih napora, visokih tjelesnih temperatura, proljeva ili nesvjestice – čovjek treba 35 do 40 mililitara vode po kilogramu tjelesne težine. Otprilike se trećina navedenog iznosa unosi prehranom.
Naš dnevni unos
0,3 l oksidacijske vode (nastaje pri izmjeni tvari u organizmu)
0,9 l prehranom
1,3 l unosom napitaka
Dnevno izlučivanje
0,1 l stolicom
0,5 l disanjem
0,5 l preko kože
1,4 l urinom
Plivanje se definitivno ubraja u najzdravije oblike sportskog kretanja. Uzgon vode opušta kičmu i zglobove. Čak i pri lakšim istegnućima i bolovima u mišićima mirno možemo zaplivati. Osim toga, hladna voda koja struji uz kožu, djeluje poput nježne masaže i otpušta tvrdokornu napetost u području vrata, ramena i muskulature leđa. Postane li voda element koji radi za vas, nećete samo činiti dobro za svoja leđa i zglobove, nego ćete ostati u vidljivoj formi. U vodi se mobilizuje većina mišićnih skupina, a da se pritom zglobovi i tetive ne troše kao u slučaju drugih sportova. Uz relativno mali vremenski utrošak ciljano možemo da gradimo mišićnu masu i istovremeno reduciramo masne naslage. Ako se redovno borimo protiv otpora vode, istovremeno ćemo sagorijevati brojne kalorije kao i kad vozimo bicikl.
PRATITE NAS NA: