Od starog napraviti novo: Zašto je popravljanje postalo trend

Prije je bilo sasvim normalno popraviti ono što se pokvari. Danas živimo u društvu koje olako baca stvari. Djelimično zato što su novi uređaji postali jeftiniji, a profesionalne popravke koštaju mnogo. Međutim, ni potrebni rezervni dijelovi često više nisu dostupni. Neki uređaji su također zaljepljeni, ne i pričvršćeni i zbog toga ih uopšte nije moguće popraviti.

Ali trend se polako kreće u drugom smjeru: Održivost postaje sve veće pitanje. Sve više i više ljudi je shvatilo da popravak umjesto bacanja i recycling ne štiti samo novčanik, već i klimu.

Od starog napraviti novo: Zašto su popravke i recikliranje tako važni

Spašavanje električnih uređaja sa odlagališta i deponija ima posebno sjajan učinak. Ako ih se vrati u život, gomila elektronskog otpada se smanjuje. Pored toga, proizvodi se manje novih uređaja koji ne samo što smanjuju emisiju CO2; Proizvodnja sirovina za novu elektroniku također šteti okolišu.

Ako se životni vijek svih mašina za veš, laptopa, usisavača i pametnih telefona u EU, produži za godinu dana, prema istraživanju istraživanju Evropskog ureda za okoliš moglo bi se uštediti četiri milijona tona CO2. Prema „Green deal“ dokumentu objavljenom u decembru 2019. godine od strane Evropske unije, popravak i recikliranje trebali bi dati važan doprinos tome da Evropa postane klimatsko neutralna do 2050. godine. Zbog toga je tako važno podučiti djecu o održivosti.

U budućnosti će čak postojati i “pravo na popravak”. Proizvodi su dizajnirani tako da se mogu popraviti. Ali kako se „pravo na popravak“ sprovodi u stvarnom životu? Postoji sve više tzv. kafića za popravke ili online platformi koji doprinose tome da se u nama probude skriveni majstori.

Recycling i popravka: Šta mogu učiniti?

1. Prilikom kupovine uzeti u obzir mogućnost popravke

Kada kupujete elektronski uređaj, obratite pažnju da ga kasnije možete popraviti. Primjerice, litij-ionska baterija uobičajenog pametnog telefona, prema iFixitu, traje u prosjeku dvije godine kada se intenzivno koristi. Stoga telefoni s lako zamjenjivim baterijama imaju najmanje dvostruki vijek trajanja. Također ima smisla pri kupovini novih birati jednostavne uređaje. Obično su izdržljiviji jer imaju manje dodatnih funkcija i stoga manje mogućih izvora grešaka.

2. Manje novog kupovati

Za život u duhu održivog razvoja je promjena svijesti kod potrošača od velikog značaja i jednako važna kao i popravljanje pokvarenih stvari ili traženje ideja za recikliranje. To znači: Koristite postojeće uređaje što je duže moguće i dobro ih održavajte. Kupujte samo ponešto novo ako je to apsolutno neophodno. Ili kupite korištenu opremu i tako uštedite. Kućanske uređaje poput mašina za pranje veša i sušilica sada je moguće i dugoročno unajmiti.

3. Koristi kafiće za popravku

Što su nekad bili internet kafići, danas su kafići za popravku. Deset godina nakon što je osnovan u Amsterdamu, evropska fondacija “Repair Café” sada broji gotovo 2.000 grupa u 35 zemalja. Oko 3.000 volontera svake godine popravi oko 46.000 predmeta zajedno s više od 63.000 posjetitelja kafića. Rezultat: Ovo godišnje uštedi oko 1.110 tona ekvivalenta CO2 i 210 tona otpada. Zajednički rad povezuje. “Kafića za popravku stvaraju prostore za socijalno učenje u kojima se praktično znanje o popravcima prenosi na generacije”, kaže direktor Repa-Neta Matthias Neitsch.

4. Online umrežavanje za popravke

Ako u blizini nema kafića za popravke, pomaže internet. Najveća internetska zajednica za popravke je iFixit. Povezuje ljude širom svijeta i pokazuje im kako mogu lako popraviti štetu i oštećenja. Platforma sada nudi više od 60.000 besplatnih uputa za popravak više od 21.000 uređaja i ima oko deset miliona korisnika širom svijeta. Internetska platforma reparaturfuehrer.at također navodi više od 1.500 kompanija koje popravljaju polomljene predmete – od televizora do antičkih fotelja. Osim toga, neke kompanije nude uslugu iznajmljivanja uređaja.