Ko je ubrao zrna kafe za „Coffee To Go“? Šta se na kraju desi s plastičnim poklopcem? Pod kakvim uslovima se šila nova haljina? Pitanja koja iziskuju neugodne odgovore, a koji se moraju izreći naglas. Jer, svjetska klima se mijenja, globalno otopljenje sve više napreduje. UNO Savjet za svjetsku klimu upozorava: Neophodni su radikalni koraci kako bismo spriječili veće, katastrofalne posljedice po okoliš.
Iako mnogo toga moraju učiniti političari, neophodan je doprinos svih nas. Jer radikalne promjene moraju biti shvaćene, potaknute i realizovane od svih nas. „Ako našu planetu želimo predati našoj djeci u dobrom stanju, svi moramo biti spremni na to da mijenjamo svakodnevne životne navike“, uvjeren je Markus Pringer, voditelj savjetodavnog preduzeća „Die Umweltberatung“ („Savjetovalište za okoliš“).
U suštini je sasvim jednostavno: Životni stil u duhu održivog razvoja godi svima. Pažljiviji smo, pokretniji, provodimo više vremena vani i osjećamo se prizemniji. Jedemo zdravije i koristimo proizvode za njegu koji su zdraviji za tijelo. Sami smo sa sobom u miru, jer smo svjesni da ne štetimo okolišu i drugim ljudima. Ko je toga svjestan, već djeluje iz vlastitog uvjerenja.
Potom želimo informisati, razumjeti poveznice i biti uzor. Niko nije savršen. Niko ne radi sve ispravno. Ali ako svi činimo bolje i o tome razmjenjujemo mišljenje s drugima, razmišljanje će postati zaseban igrač.
Previše se proizvodi, previše kupuje i previše baca. Jedan proizvod obiđe gotovo pola svijeta.
– Konzumirati manje i probrano.
– Izbjegavati plastična pakovanja, sa sobom nositi cekere za višekratnu upotrebu.
– Popraviti što je pokvareno. Ukoliko to nije moguće, iskoristiti za proizvodnju novih proizvoda.
– Posuđivati proizvode.
– Kupovati i prodavati polovnu robu.
– Poklanjati i prihvatati poklone.
– Kupovati odjeću proizvedenu fer i u duhu održivog razvoja.
– Davati prednost domaćim materijalima ili bio pamuku.
– Koristiti prirodnu kozmetiku ili samostalno proizvoditi kozmetiku i proizvode za njegu.
– Knjige i slično nabavljati lokalno.
Kompjuteri i mobiteli troše mnogo energije: prilikom proizvodnje, surfanja na internetu, ali i hlađenjem velikih računarskih centara.
– Dobro održavati kompjuter, po potrebi ga popraviti kako bi bio dugotrajniji. Ukoliko uopće više ne funkcioniše, umjesto novog kupiti polovni.
– Manje vremenski i manje često surfati na internetu. Svaki klik troši energiju.
– Instalirati besplatni pretraživač „Ecosia“. Zaradom se finasira sadnja novih stabala. ecosia.org
– Mobitel koristiti što duže. Ukoliko se pokvari, kupiti polovni. Ili se informisati o dugovječnom „fair phone“.
– Kompjuter i ruter ne ostavljati u standby modusu. Bolje: U potpunosti isključiti na prekidaču.
Promet uzrokuje više od četvrtine stakleničkog plina koji utiče na klimatsko zagrijavanje – ugljen-dioksid (CO2).
– Najbolje bi bilo uopće nemati auto i nikada više ne letjeti. Realnost: Po mogućnosti ne posjedovati vlastito auto. Osim toga, dogovoriti grupne prevoze.
– Koristiti javni prevoz.
– Kraće rute ići pješke – srednje duge biciklom.
– Koristiti carsharing ponude – idealno one u kojima se koriste električni automobili i eko struja.
– Letjeti ukoliko baš neophodno. Ako već, uplatiti CO2 kompenzaciju i podržati neki „zeleni“ projekt.
– Tražiti alternative: Putovati vozom ili provesti godišnji odmor u vlastitoj zemlji.
Uzgoj stoke proizvodi stakleničke plinove i potrebno mu je četiri petine svjetske poljoprivredne korisne površine. Često se zbog toga posijeku šume/prašume. Konvencionalna poljoprivreda koristi pesticide, vještačka đubriva i duge transportne puteve. Osim toga, svjetska mora su gotovo ostala bez riba.
– Postati vegetarijanac. Ili manje jesti meso i mliječne proizvode. Konzumirati domaće bio meso.
– Jesti više povrća i mahunarki – zdravi su i ne štete klimi. Tokom njihove proizvodnje ispušta se i do 86 posto manje stakleničkih plinova nego kod proizvodnje mesa.
– Ne jesti morske ribe. Ako, onda jesti austrijskog šarana, divlji ulov ili štuku bio kvaliteta.
– Alternative za ribu: Laneno ulje također sadrži vrijedne omega 3 masti.
– Kupovati regionalno i sezonski – dakle, na pijaci ili na selu.
– Postati dio crowdfarming projekata i projekata vlastite žetve.
– Konzumirati bio proizvode.
– Kupovati fer proizvedenu i tretiranu robu.
– Osviješteno kupovati, kako se ne bismo razbacivali resursima.
– Pokloniti namirnice koje više ne koristimo.
– Kupovati pića u višekratnim bocama ili piti vodu iz slavine.
– Usput piti iz višekratnih boca i posuda za kafu.
Struja i grijanje koštaju, ali i troše mnoge resurse.
– Prostorije u stanu ne moraju biti jednako zagrijane. Svaki stepen niže temperature štedi novac i energiju.
– Efikasno zračiti. Štedi energiju i sprečava od pojave plijesni.
– Ko posjeduje vlastitu kuću može napraviti izolaciju na zidovima, preći na CO2-neutralna goriva i instalirati solarne sisteme.
– Preći na struju od obnovljivih energija. Iako u električnim mrežama teku sve struje zajedno, ukupno se više proizvodi „zelene struje“.
– Ispravno odvajati otpad, kako bi se sirovina mogla ponovo iskoristiti ili reciklirati.
– Koristiti sredstva za čišćenje koja ne štete okolišu – ispravno ih dozirati.
– Gdje je moguće: Saditi drveće, postaviti hotele za insekte. Koristiti biološke sadnice, domaće biljke, ali ne koristiti pesticide.
Postoji još mnogo savjeta kako živjeti u duhu održivog razvoja.
Susanne Wolf: “Živjeti u duhu održivog razvoja“
Kupovati svjesno, koristiti smisleno; alternative umjesto bacanja
Izdavač: Udruženje za informacije namijenjene potrošačima.
Ova knjiga opisuje mogućnosti odgovornog življenja sa konkretnim savjetima za svakodnevnicu.
Susanne Götz: “Zemlja ispod u raju“
Reportaže iz ljudskog vijeka
Izdanje: Oekom
U 15 putnih reportaža autorica izvještava o uticajima klimatskih promjena. I o tome kako ljudi žive s posljedicama istih.
Marcus Franken, Monika Götze: “Jednostavno eko“
Izdanje: Oekom
200 savjeta za više održivog razvoja u vlastitom životu koji će zaista nešto promijeniti. Od namještaja od zdravih materijala do kozmetike koja nije testirana na životinjama.
Marcus Franken, Monika Götze: “Jednostavno eko”
Ilona Koglin i Marek Rohde: „A sada, spasimo svijet!“
Izdanje: Kosmos
Nove perspektive na svijet kroz intervjue, izvještaje i reportaže. Uključujući 400 savjeta za eko-socijalne projekte, organizacije i medije.
Više o održivom razvoju potražite na: https://www.dm-drogeriemarkt.ba/ba_homepage/ucinimosvjesno/ !
PRATITE NAS NA: