Praznične pjesme: Zajedno pjevati jača zdravlje

Svake godine iznova: Praznično drvce je okićeno, iz kuhinje dopire miris kolača i pečenja, pokloni su već spremni za otpakivanje, a sat stare godine lagano odbrojava. Uz pjesmu, sve ide jednostavnije. Neovisno koju pjesmu zapjevali, važno je da se pjeva, jer je vrijeme praznika – vrijeme sreće, zahvalnosti i ljubavi. Pjevanje je zabavno ne samo za vrijeme praznika, već i tokom cijele godine. Istovremeno pozitivno utiče na organizam.

Mogućnosti razvoja pjevnih sposobnosti date su svakom čovjeku, tvrdi Vocal Coach Monika Ballwein. „Svako može naučiti da pjeva“, objašnjava pjevačica i pedagogica pjevanja. Svi ljudi imaju jednake fiziološke predispozicije za to. Ipak, mnogi se neće usuditi ili će odustati u trenutku kada otpjevaju prvi pogrešan ton. Razlog tome je najčešće neki doživljaj iz djetinjstva, „na primjer, nastavnik koji je rekao „Ne znaš pjevati““ i strah od tuđe prosudbe koji se iz toga rađa.

Prevazići ovaj strah nije uvijek jednostavno, ali se u svakom slučaju isplati pokušati. Jer pjevanje ne pričinjava zadovoljstvo samo za vrijeme praznika, već tokom cijele godine. A ono najbolje: Pozitivno utiče na cijelo tijelo. „Pjevanje pričinjava zadovoljstvo, a to je veoma važno za zdravlje“, objašnjava bečki otorinolaringolog i stručnjak za glas dr. Reinhard Kürsten. Neki od zdravih efekata pjevanja dokazani su i naučno.

Tako su naučnici univerziteta Johann Wolfgang von Goethe u Frankfurtu na Majni ispitali uzorke pljuvačke članova crkvenog hora i pritom ustanovili da udio imunoglobulina A tokom horske probe znatno poraste. Dr. Daisy Fancourt s londonskog Royal College of Music također je tokom istraživanja horskog pjevanja utvrdila da pjevanje jača tjelesni imunitet. Njeno ispitivanje je pokazalo da je aktivnost citokina – grupe proteina koji regulišu rast ćelija, zbog čega igraju važnu ulogu kod kancerogenih oboljenja – bila u znatnom porastu. A naučnici s univerziteta Göteborg u Švedskoj mjerili su srčanu frekvenciju članova hora i dobili rezultat da se njihova frekvencija tokom pjevanja približila i međusobno stabilizovala.

Pjevanje čini fit

Ovaj zdravi efekt umnogome je povezan sa ispravnim disanjem koje je presudno kada je u pitanju pjevanje. Uvježbani pjevači ne dišu na pluća, već na stomak. Time se dijafragma i plućna krila povlače ka dolje, zbog čega se pluća šire, odnosno zrak dobija dovoljno prostora u plućima. Taj proces opušta grudni koš, jača muskulaturu leđa i poboljšava cirkulaciju. Istovremeno se cijeli organizam snabdijeva većim količinama kisika. Posljedica: Profesionalni pjevači se u jednakoj mjeri osjećaju fit kao i maratonci.

„Tokom pjevanja aktivno je mnogo više mišića nego što vjerujemo“, objašnjava dr. Kürsten, koji sam sebe naziva „sportskim ljekarom za glasnice“. „Počevši od muskulature disajnih puteva preko mnogobrojnih mišića u grkljanu. Čak su i glasnice u velikoj mjeri sastavljene od mišićnih vlakana.“ Stoga je tokom pjevanja važno, koristiti se ispravnom tehnikom, redovno vježbati i praviti odgovarajuće pauze.

Dobra tehnika preporučuje se i laicima, pomoću koje će prevazići svoju „traumu“ kada je u pitanju pjevanje i steći više samopouzdanja da glasno otpjevaju svoje najdraže pjesme. Jer krivi tonovi, koji obeshrabruju neuvježbane pjevače, svode se, kako Monika Ballwein tvrdi, često na probleme tehničke prirode: „Krivi tonovi nastaju, na primjer, ako tokom pjevanja sebe ne čujemo dobro pa i ne možemo kontrolisati visinu tona. Stoga se ovdje preporučuje dobar monitoring.“

Dodatni razlog pogrešne intonacije ljudskog grla stručnjak vidi i u „pogrešnom programiranju mozga, sluha i glasa“ , koje nastaje kada se pedagozi u vrtiću ne igraju i ne pjevaju u tonalitetu koji je djeci bliži. „To se može urediti dobrom vježbom glasa i sluha, samo je potrebno malo više strpljenja.“ Osim toga, često nedostaje oslonac – dakle, u vidu kontrolisane tehnike disanja koja dovodi do toga da ton zaista zvuči onako kako to želimo. Isto zahtijeva upotrebu više mišićnih grupa nego kada je u pitanju disanje, a to je suštinski preduvjet za korektnu postavku glasa. Stoga se i oslonac može uvježbati jednako kao i sam glas.

Pjevanje ljude usrećuje

Trenutno raspoloženje također utiče na kvalitet glasa. Prema dr. Kürstenu, čovjek ljepše pjeva kada je duševno uravnotežen: „An unhappy bird cannot sing“, objašnjava ljekar. Prevedeno: Nesretna ptica ne zna pjevati. Srećom, pjevanje usrećuje! „Ono stvara dobro raspoloženje, cijelo tijelo je u pokretu pa tako pokreće i dušu“, kaže Monika Ballwein. „Već nakon 30 minuta pjevanja naš mozak proizvodi povećani udio hormona koji pozitivno utiču na raspoloženje poput serotonina i beta-endorfina. Istovremeno se razgrađuje hormon stresa kortizol.“

A pjevanje u grupi posebno usrećuje: Pjevati u horu pojačava osjećaj blagostanja – i to mnogo više nego solo pjevanje pod tušem. Prema jednom istraživanju Oxford univerziteta, tokom horskog pjevanja stvara se jača povezanost među ljudima nego kod timskog sporta. Pjevanje tokom praznika može, dakle, zaista biti garant da će zajednička večera sa porodicom i prijateljima biti uspješna. A ako se tonsko višeglasje i ne da izbjeći, isto se može u najmanju ruku redukovati – na primjer izborom tonske visine, koja svima odgovara i jačine pjevanja koja je umjerena. I dalje ne zvuči kao uvježbani hor? Možda. S druge strane: Ko još može reći šta je „uvježbano“ ako su pritom svi sretni, raspoloženi, veseli i zadovoljni?

O osobi:

Dr. Reinhard Kürsten je otorinolaringolog i internacionalno poznati stručnjak za glas koji u svojoj ordinaciji pomaže ne samo operskim pjevačima. kuersten.at

Monika Ballwein je pjevačica, diplomirana pedagogica pjevanja, a od pobjede Conchite Wurst na Evroviziji važi kao „Vocal Coach nacije“. ballwein.com