Savjeti za putovanje u duhu održivog razvoja
Putovati bez ekološkog otiska
Mnogi ljudi postaju toga svjesni da let avionom i duga putovanja štete klimi. Ali ljetno putovanje može biti i drugačije uređeno – i to u duhu održivog razvoja – tako što se pridržavamo određenih pravila.
„Iznad oblaka sloboda kao da je bezgranična“, pjevao je Reinhard Mey sedamdesetih godina prošlog stoljeća. „Svi strahovi, sve brige“, govorio je, iz aviona se čine „beznačajnim i malim“. Ovaj hit bio je oda letu aviona koja se početkom šezdesetih godina počela razvijati za šire mase. Prije toga putovanja avionom bila su privilegija bogatih. Od Frankfurta do New Yorka bilo je potrebno 17 sati – uz plaćanje malog bogatstva. Tek startom Boeinga 707 let je bio dostupan svima.
Pola stoljeća kasnije letenje je postalo kao vožnja busom. A time se ne misle samo na cijene karata, koji kod pojedinih ponuđača jeftinih letova postaju najbolja transportna ponuda. A pritom su letovi avionom samo dio problema. Odavno je već poznato da cjelokupni turizam uzrokuje 8 posto svjetske emisije ugljendioksida, zbog čega je grižnja savjesti uvijek dio prtljaga.
Putovati u duhu održivog razvoja
Posebno jeftini letovi sa čestim presjedanjima ili kratki letovi imaju lošu reputaciju. Jer upravo pri startanju i slijetanju avion potroši najviše goriva i uzrokuje najveću emisiju. Ko ipak ne može odustati od međugradskog leta za vikend, preporučljivo je da makar leti kompanijom ili agencijom koja pazi na okoliš. Također je potrebno obratiti pažnju na starost aviona.
Novije mašine po pravilu troše manje goriva. Interesantne podatke o faktoru održivog razvoja kod aviokompanija mogu se pronaći na stranici atmosfair.de.
Također se preporučuje u toku godine isplanirati jedan dugi godišnji odmor umjesto više kraćih. Pozitivna strana toga: Vrijednost odmaranja je viša. A ko putuje na nekoliko sedmica, ima više vremena za odlazak i povratak te može razmisliti o mogućnostima da makar dio puta pređe vozom, busom ili čak biciklom. Na taj način se pruža mogućnost razgledanja krajolika. Nimalo idealna alternativa i dalje su putovanja brodom. Ekolog Christian Baumgartner koji je osnovao „Response and Ability“ – globalno umrežena platforma za razmjenu znanja o održivom razvoju – u časopisu „Standard“ ne preporučuje putovanja brodom. Uprkos težnjama pojedinih brodarskih preduzeća da maksimalno održavaju brodove, u svjetskim morima i dalje plove brodovi koji koriste Diesel ili ulja za loženje. Umjesto toga Baumgartner također preporučuje kopnena putovanja busom ili vozom.
Putovanja avionom od kojih se zaista ne može odustati, prema Baumgartneru je potrebno makar kompenzirati. I ovdje može pomoći atmosfair.de. Njemačka organizacija računa koliko ugljendioksida pojedini let uzrokuje. Na taj način se zna koliko je potrebno kompenzirati. Tim novcem atmosfair.de finansira svjetske projekte koji pomažu „uštedu“ CO2. Tako let iz Beča za Karibe i nazad stvara 4.000 kg CO2, to je iznos kompenzacije od oko 90 eura. Za usporedbu: Ko godinu dana vozi auto srednje klase i pritom pređe 12.000 km, dostići će polovinu navedenog iznosa.
Na cilju odmarati u duhu održivog razvoja
Ali ne samo tokom putovanja već i na cilju ekološki otisci mogu biti različite veličine. To već započinje prilikom pristizanja na aerodrom ili željezničku stanicu. Ko umjesto taksija do hotela koristi bus, znatno će redukovati trag CO2. Ako putovanje nastavljate rentanim autom preporučuju se takozvana E-vozila, hibridni modeli ili relativno novi automobil sa eko modusom. A oni zaista ekološki osviješteni koji žele učiniti nešto za svoju kondiciju, umjesto auta će rentati biciklo s prikolicom. Ako ste smještaj izabrali svjesno da se jednostavno može doći do njega i – također razmišljajući o okolišu – putujete s lakim prtljagom, ovo može biti idealna alternativa.
Noćiti u smještajima koji ne štete okolišu
Čak i pri izboru prenoćišta neophodno je obratiti pažnju na ekosistem. Da li to treba biti all-inclusive smještaj za mase koji proizvodi velike količine plastičnog otpada i u kojem svaki gost pet puta dnevno mijenja peškir samo zato što se pokvasio? Ili to mogu biti eko ili bio hoteli koji pridaju posebnu pažnju kriterijima poput minimalne potrošnje energije, gradivni materijali u duhu održivog razvoja, ciljano recikliranje, korištenje lokalnih proizvoda ili fer ophodnja prema lokalnim radnim snagama?
Za „zeleni turizam“ se širom svijeta dodjeljuju certifikati poput Biosphere Responsible Tourism, Green Globe ili Green Key, u Evropi pomoć pri orijentaciji mogu pomoći European Ecolabel, imbex fairstay ili Nordic Swan. Na mnoge detalje kao turisti i sami možemo obratiti pažnju, na primjer da nam nije u cijeloj kući sve vrijeme upaljena klima ili da li se mogu naći zaštitne mreže od komaraca. Pomoću njih tokom noći možete ostaviti prozor otvoren, na taj način soba se može ishladiti i bez klime. Cjelodnevno teče voda u vrtu Beach-Resorta dok u obližnjem mjestu nema vode? Onda si kao gost postavite pitanje koliko luksuza je za odmor zaista potrebno.
Potrošnju vode dijelom možemo kontrolisati i sami. Beskrajna tuširanja i konstantne izmjene peškira i posteljine u hotelskim sobama nisu neophodni, posebno u predjelima u kojima i onako manjka na vodi. Isto se odnosi na pranje veša u hotelu. Taj servis ne šteti samo novčaniku, već i globalnoj klimi, posebno onda kada se za svakog gosta veš posebno pere.
Uštedjeti struju
Besmislena potrošnja struje podrazumijeva i bespotrebno čišćenje u sobi. Ovdje može odlučiti gost: Znak „Bez ometanja“ u ovom slučaju može poslužiti kao eko sredstvo. A osoblje koje i onako vjerovatno nema dovoljno primanja, obradovat će se petnaestominutnoj pauzi. Dodatni praktični trik jeste i ključ u obliku kartice. Kada se isti izvuče pri izlasku iz sobe, automatski se gase svi električni uređaji.
Osim toga, potrebno je voditi računa da na plaži ili izletu ne pravimo previše otpada te da isto ne ostavljamo iza sebe. Također možemo pomoći da isti redukujemo: Lokalne ekološke organizacije stalno organizuju clean-up ture na plaži u kojima mogu učestvovati i turisti. Otpad se također može spriječiti tako što sa sobom nosimo što manje stvari koje će za vrijeme odmora završiti u kanti. Proizvodi sa malo pakovanja, višekratne boce ili vreće su ionako u trendu – i dobar početak.
Služiti se lokalnim firmama
Ukoliko želite dodatno podržati lokalnu ekonomiju određenog područja, boravit ćete u malim porodičnim smještajima koji djeluju fer i u duhu održivog razvoja. Dobra strana u tome jeste da boravimo duboko u zemlji koju posjećujemo, a ne u hotelskom resortu.
Netaknuta priroda je također bliža. Možda nam pritom dođe želja da boravimo na nekom selu? Time ćemo redukovati CO2 emisiju na minimum, a uživat ćemo u luksuzu svježih, regionalnih namirnica, svježeg zraka i novih utisaka. Posebno ako planinarimo do sljedećeg vrha i odatle uživamo u predivnom pogledu.
Na vrhu se sloboda čini gotovo jednako bezgranična kao i u avionu sedamdesetih godina. A strahovi i brige? Djelovat će mnogo manji s obzirom na manju grižnju savjesti. Makar je nismo povećali našim putovanjem.
