Vrijeme praznika je vrijeme sreće, ljubavi – i zahvalnosti. Ona je neizostavni dio praznične atmosfere, neovisno da li se radi o pozivnici koju smo prihvatili, kolač koji smo pojeli ili poklon koji smo dobili. A dok se zahvaljujemo činimo i sebi dobro. Jer jedno „hvala“ iskazuje zadovoljstvo i poštovanje – a taj osjećaj usrećuje i nas koji smo zahvalni. Zašto? Jednostavno: Osobe koje osjećaju zadovoljstvo i poštovanje svoj život doživljavaju pozitivnijim nego oni koji ne cijene ono što im je dato.
Poklone dobijamo tokom cijele godine. Decembar je, ipak, pogodno vrijeme da sagledamo godinu koja je iza nas. Još bolje je ako napravimo listu sa trenucima za koje smo zahvalni. A za isto postoji mnogo razloga. Jedan od tih je zdravlje. Već 2003. godine američki psiholozi Robert Emmons i Michael McCullough zamolili su 200 ljudi koji pate od nekih hroničnih oboljenja da deset sedmica vode dnevnik. Za isto su ispitanici podijeljeni u tri grupe: Prva grupa je trebala u pisanoj formi zabilježiti sve za šta su zahvalni, druga grupa ono što im nije pošlo za rukom, a treća grupa je dobila zadatak da objektivno – bez vrednovanja – izvijeste o svemu što im se desilo u toku deset sedmica. Rezultat: Ispitanici koji su pisali o stvarima za koje su zahvalni, u razgovorima koji su uslijedili pokazali su više optimizma, osjećali su se energičnije i imali su više volje za životom. Pritom su se njihovi simptomi oboljenja smanjili, a općenito su se osjećali više fit.
Danas je, zahvaljujućim mnogim istraživanjima, poznato da zahvalnost jača srce, snižava krvni pritisak, pomaže u napadima panike i sprečava nastanak depresije. Ona djeluje protivno zaraznim osjećajima, poput zavisti, ljubomore i straha, zbog čega pozitivno utiče na harmoničnost društvenog i ljubavnog života. Zahvalna osoba manje pati od fobija i manje je sklona ovisnostima. Snižava se i nivo stresa, kako su utvrdili psiholozi Univerziteta Lüneburg.
Sama činjenica da ste nekome zahvalni zaslužuje da i druga strana bude zahvalna. Ipak, mnogim ljudima teško pada da zahvalnost osjete cijelim srcem, bez da im u tome smetaju negativna osjećanja. Jednostavna vježba meditacije može pomoći da se skoncentrišete na pozitivne energije. Sve što je za isto potrebno jeste mirna prostorija, u kojoj možete zauzeti udobnu poziciju i zatvoriti oči – na primjer, kod kuće, na kauču. Na taj način neometano možete postati svjesni svoga tijela i pritom opustiti noge, ruke i trup. Potom usmjerite koncentraciju na disanje i postepeno počnite razmišljati o stvarima za koje ste zahvalni – na primjer o dragoj osobi na koju se možete osloniti, o lijepom zalasku sunca ili o stvarčici koju ste jeftino kupili. Važno je da između svake pomisli kažete „hvala“, nakon čega je potrebno duboko udahnuti i izdahnuti, kako bi snaga zahvalnosti prostrujala kroz cijelo tijelo. Kada na to budete spremni, postepeno osvijestite dlanove, ruke i glavu te otvorite oči. Ako je prije meditacije svijet izgledao siv, vjerovatnoća je veća da će sada biti šareniji i ljepši.
Dodatna vježba za razvijanje zahvalnosti jeste izjednačavanje misli koje vas opterećavaju. Ako se, na primjer, brinete zbog kritike koju vam je uputio kolega, nervira vas zaboravnost najboljeg prijatelja koji vam je ponovo zaboravio čestitati rođendan ili neuredni cimer koji nikada ne izvadi suđe iz mašine, potrebno je u svijest prizvati pozitivne osobine upravo tih ljudi. Kolega možda stalno kritikuje, ali je odan? Prijatelj možda zaboravlja, ali je uvijek tu kada imate problem? Cimer je možda neuredan, ali vas nasmijava više nego bilo ko drugi na svijetu? Onda za isto trebate biti zahvalni.
Osim toga, postoje digitalna pomagala poput GET-ON aplikacije za zahvalnost, koju je razvio prof. dr. Dirk Lehr u okviru jednog naučnog istraživanja. Ona između ostalog pomaže u vođenju dnevnika zahvalnosti koji uključuje fotografije; pomoću nje možete dijeliti trenutke zahvalnosti s drugima, dobijati obavještenja za trening pažnje te grafički pokazuje napredak.
Osim dnevnika u koji možete zabilježiti trenutke za koje ste zahvalni, možete ići i korak dalje te pokušati ispisati vlastitu biografiju – ispočetka. Zabilježite svaku prekretnicu u životu koja je zaslužila zahvalnost. „Pogled u prošlost također može izazvati osjećaj zahvalnosti“, piše televizijska voditeljica Barbara Stöckl u svojoj knjizi „Za šta trebam biti zahvalna?“. Baviti se prošlošću, možda nekim davnim porodičnim događajem i sa istim se pomiriti, u njenim je očima „važan korak ka zahvalnosti i životnoj sreći.“
Kada je pravi trenutak za takvo pomirenje? Za svakog čovjeka zasigurno je individualan. Ali praznici za isto mogu biti dobar početak. Posebno onda kada smo zahvalni za zajednički provedene trenutke. Jer uvijek su potrebni i ljudi sa kojima želimo provesti praznike. Stoga za vrijeme praznika jedno veliko „hvala“ ne smijemo zaboraviti. A ono glasi: „Hvala vam, što postojite!“
„U svaki trenutak sreće umiješa se osjećaj zahvalnosti.“
Marie von Ebner-Eschenbach
Spisateljica
PRATITE NAS NA: