Sakupljanjem plastičnog otpada na Haitiju, moguće je zaraditi novac.
Inicijativa protiv plastičnog otpada: Sakupljanjem smanjiti procent siromaštva
Plastični otpad danas se ubraja u jedan od najvećih svjetskih problema kada je u pitanju okoliš. I do 100 miliona tona plastičnog otpada pluta svjetskim morima. Najveći izazov kada je u pitanju plastika: U mnogim zemljama ne funkcioniše sakupljanje i iskorištavanje otpada. Internacionalna inicijativa za oslobađanje planete od plastike jeste Plastic Bank, koju je 2013. godine osnovao David Katz iz Kanade.
Katz važi kao vodeća figura u industriji održivog razvoja, cijenjeni je TED govornik te govori i u dokumentarcu „A Plastic Ocean“. Njegovo društveno preduzeće postavilo si je za cilj da se izbori sa problemom plastičnog otpada i da istovremeno stvori mogućnosti zarade za siromašne. Stoga su na Haitiju, jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu, postavljene stanice za sakupljanje plastičnog otpada. Lokalno stanovništvo treba sakupiti otpad, prije nego što dospije u okean.
Zamijeniti plastični otpad za novac
U stanicama za sakupljanje otpad se sortira i vaga. Potom se može zamijeniti za novac, robu ili usluge poput punjenja baterije mobitela ili vatre za kuhanje. Na taj način projekt pomaže u procesu smanjenja siromaštva i to na način da otpad učini valutom. Sakupljena plastika se reciklira i ponovo se upotrebljava u preduzećima poput Henkela. Do danas je na Haitiju uređeno ukupno 35 centara za sakupljanje, a 2.000 stanovnika sakupilo je više od 3,5 miliona kilograma plastičnog otpada. Slični centri uređeni su u međuvremenu i u Brazilu, Indoneziji i na Filipinima.
Plastični otpad kao osnova za društvenu inicijativu
Firma Henkel prvo je globalno potrošačko preduzeće koje je zaključilo saradnju sa Plastic Bank. Od 2017. godine zajednički su aktivni. Zahvaljujući potpori Henkela na Haitiju su uređena dodatna tri centra za sakupljanje plastike. Nakon uspjeha pilotnih projekata Henkel od 2019. godine koristi takozvanu Social Plastic u različitim proizvodnim pakovanjima. PET boce Pro Nature sredstava za čišćenje marke Pril izrađene su od 100 posto stare plastike. Četvrtina korištene plastike prikupljena je i prerađena na Haitiju. U beauty sferi postoji posebno izdanje: Boce Nature Boxa „Meeres Glück“ sastavljene su od 100 posto reciklirane plastike, od toga je pola „društvena plastika“. Godišnje se preradi ukupno 200 tona „društvene plastike“ za Henkel.
Intervju sa Davidom Katzom, osnivačem i direktorom Plastic Bank-a
O vrijednosti plastičnog otpada – i kako stanovnici Haiti od toga profitiraju.
Kako je došlo do ideje Plastic Bank
Odrastao sam na jednom otoku na zapadu Kanade i cijeli svoj život proveo sam na otoku. Već sam kao dijete posmatrao kako se na plažama nakuplja plastika. Možda sam zbog toga desetljećima prije mnogih drugih shvatio da je to otpad i da se sprema poplava istog. Ideja za Plastic Bank bila je rezultat onoga što sam posmatrao godinama.
Šta se krije iza Vaše vizije da uvedete praksu ponovne upotrebe plastike?
Kao poduzetnika me ne inspirše razmišljanje o problemima, već pronalazak rješenja za date probleme. Kada bi svaka plastična boca koštala 5 eura, ne bismo ih više vidjeli u prirodi i morima. Problem, dakle, nije plastika, već način kako pripisujemo vrijednosti. Kada bismo svi prestali koristiti plastiku, eliminisali bismo vrijednost materijala – a time i sve ekonomske mogućnosti da ih sakupljamo i ponovo ih iskoristimo. Naravno da smo veliki protivnici jednokratnih materijala. Ali ostatak materijala trebamo cijeniti, sakupljati, uvesti u tok procesa i učiniti ih novcem umjesto otpadom.
Kada ste na Haitiju, koju povratnu informaciju dobijate od stanovnika koji sakupljaju plastiku? Na koji način se poboljšava njihov život?
Haiti je nevjerovatno mjesto. Kraj siromaštva je zapravo taj pravi poklon kojeg tamo primijetim. To je jedinstveno iskustvo kada neko po prvi put može reći da optimistično gleda u budućnost, da ima nadu da će njegova djeca studirati, postati poduzetnici ili imati štednu knjižicu. Mnogi ljudi po prvi put samostalno odlučuju o svojoj sudbini. Postaju toga svjesni da što više rade, više zarađuju.
