Jačati imunitet: Fit protiv virusa gripe i bacila prehlade

Zima je glavna sezona za viruse gripe i bacile prehlade. Tijelo vapi za jakim obrambenim sistemom. Pored toga, nedostatak sunca čini ljude slabašnim i bezvoljnim. Ali uz nekoliko trikova i ciljanu pripomoć moguće je ojačati imunitet, ublažiti podložnost tijelu zarazama a istovremeno izbjeći bezvoljnost i jačati energiju.

Uvesti vitalne materije

„Ko želi jačati svoj imunitet iznutra, neophodno je da izbjegava šećer i proizvode koji sadrže rafinirano bijelo brašno te preći na bio proizvode s integralnim žitaricama koji će s kvascem biti još zdraviji“, kaže dr. Gudrun Voithofer, ljekar opće medicine u Innsbrucku. Sezonsko voće i povrće te visokovrijedna ulja sada su posebno važni. U hladnom godišnjem dobu preporučuju se namirnice „koje griju“: „Tijelo može bolje provariti tople namirnice. Kod hladnih namirnica tijelo mora uložiti dodatnu energiju kako bi hranu zagrijao u želucu. A ta energija je upravo ona koja nam nedostaje prilikom suzbijanja uzročnika bolesti. „Umjesto sirovog bolje je jesti dinstano povrće. Pravi imunološki „booster“ je i začinsko bilje sa svojim eteričnim uljima, poput đumbira, cimeta, karanfila, anisa, kopra, muškata, kima i bijelog luka“. Alkohol, kafa ili nikotin su s druge strane kradljivci vitalnih materija.

Poticati zdrave crijevne bakterije

„Ukupno 70 do 80 posto obrambenog sistema tijela leži u probavnom traktu“, objašnjava ljekar. Ukoliko su crijeva oslabljena, isto će negativno uticati i na tjelesni imunitet. Negativni uticaji poput neuravnotežene ishrane, intolerancija, stresa kao i korištenje određenih lijekova poput antibiotika ili kortizona mogu oslabiti imunitet. Imunološke ćelije u crijevima više ne rade optimalno. „Na crijeva možete pozitivno uticati unosom namirnica koje odgovaraju organizmu“, kaže Voithofer. Osim toga, individualno prilagođeni, probiotički i prebiotički proizvodi mogu pomoći u jačanju imuniteta.“ Probiotici su mikroorganizmi koji kroz dodatke ishrani dospijevaju u crijeva, tu ostaju i pospješuju prirodnu crijevnu floru.“ Najbolje je da ove mjere prvobitno provjerite s ljekarom.

Isplanirati vrijeme odmora

Spavanje je za proces opuštanja neizostavan dio. Noću se posebno jača imunitet. Istraživanja su dokazala: Osoba koja je pod stresom i uz to ne spava, češće je bolesna. Kvalitet spavanja također utiče na obrambeni mehanizam. Ko se u noći češće budi, obolijeva šest puta više od tipičnih zimskih infekcija. „Hrkanje je, na primjer, često znak izostanka daha u noći pa je neophodno konsultovati se sa otorinolaringologom“, preporučuje ljekar.

Otjerati viruse

Naizmjenične toplo-hladne kupke pomažu u suzbijanju virusa prehlade. Redovni naizmjenični tuševi i odlasci u saunu – jednom do dva puta sedmično – uz hladni tuš u nastavku umanjuju učestalost prehlada. „Poboljšanom cirkulacijom posebne obrambene ćelije brže dospijevaju u sluznicu disajnih puteva, gdje ‘hvataju’ viruse i bakterije“, objašnjava Voithofer. Nadalje je potrebno izbjegavati hladna stopala.

„Hlađenjem eksponiranih dijelova tijela, krvni sudovi se sužavaju čak i u nosu.“ Topla kupka za stopala nakon boravka vani uvelike sprečava uzročnike bolesti. „Uz stopala prislonite termofor i pritom pijte topli čaj od đumbira ili jedite toplu kokošiju supu – bacili ne podnose toliku toplotu.“

Crpiti dnevnu svjetlost

Zimi bismo najradije zauvijek ostali u krevetu. „To je razumljivo, ali u potpunosti pogrešna strategije“, tvrdi ljekar. „Izaći van je mnogo bolje.“ Jer nedostajuća UV svjetlost pospješuje zimski san i takozvanu sezonsku depresiju. Tipični simptomi: loše raspoloženje, problemi s koncentracijom, pojačani apetit. „Što više crpimo dnevnu svjetlost, to se više odgađa lučenje hormona spavanja melatonina“, objašnjava Voithofer. Za dnevnu porciju dnevne svjetlost mogu poslužiti i moderne UV lampe, koje možete postaviti pored vašeg računara. „Svjetlosna terapija je najefikasnija ujutro u dužini trajanja 30 do 60 minuta.“

S obzirom da je sunce u našim predjelima slabije, tijelo slabije proizvodi vitamin D. Voithofer: „Njemačka akademija mikro hranjivih materija stoga preporučuje zimi dnevni unos 4.000 internacionalnih jedinica vitamina D. Toliko se nalazi u jednoj kašiki dobrog lanenog ulja ili u odgovarajućem vitamin D preparatu kao dodatak ishrani.“

Ali ono najbitnije jeste izbjegavati bacile u širokom luku. Ko pazi da niko u njegovom pravcu ne kiše i ne kašlje te redovno pere ruke, već je mnogo učinio za svoje ali i za zdravlje ljudi oko sebe. Prehlade su i dalje prelazne bolesti.

Održavati ruke čistim

Virusi prehlade se u prvoj liniji prenose dodirom. Za ciljanu zaštitu od uzročnika bolesti stoga pomaže redovno pranje ruku. Preporučuje se korištenje tečnog umjesto čvrstog sapuna, koji funkcioniše bez dodirivanja – i, naravno, čista voda. Time se temeljito peru cijeli dlanovi uključujući prste i ručne zglobove kao i prostor između prstiju – ukupno 30 sekundi. Potom se ruke trebaju temeljito osušiti.

Ispirat nos

Ispiranje nosa je dokazani kućni lijek protiv prehlade i ima dugu tradiciju. To podrazumijeva ispiranje nosa mlakom slanom vodom. Redovni postupci održavaju sluznicu vlažnom i pospješuju samostalni proces čišćenja nosa. U slučaju prehlade, na taj način možete izbaciti guste i uznemirujuće sekrete iz nosa.

Top 5 za jak imunitet

Crveni štitnici: brusnica

Jesti zdravo: Brusnica eliminiše štetne bakterije.

Brusnica se može kupiti svježa ili u soku. Pored ugljikohidrata koji pojačavaju energiju, ova crvena voćka štiti od slobodnih radikala. Ona „hvata“ agresivne molekule koje napadaju tjelesne ćelije i čini ih slabijim. Osim toga, brusnica pomaže pri eliminaciji štetnih bakterija u probavnom traktu i mjehuru.

Imunitetski „boosteri“: probiotici

Probiotici u svježem kefiru jačaju crijevnu floru.

Minimalno 70 posto obrambenog mehanizma tijela leži u crijevnoj flori. Pogrešna ishrana, antibiotici i drugi uticaji čine ovu važnu barijeru slabijom. Probiotici kao dodatak ishrani, u kefiru ili u nekuhanom kiselom kupusu mogu pomoći pri obnavljanju ovog sistema.

Vrela krtola: đumbir

Đumbir pomaže u jačanju imuniteta i to ne samo zimi.

Zbog svojih sastavnih materija, đumbir pozitivno utiče na imunitet, razgrađuje šlajm i ublažava upale. Osušen pospješuje Yang u bubregu, grije hladna stopala i pomaže kod tjelesne slabosti. Svježi đumbir se riba ili sitno sjecka te dodaje kao začin jelima, bez dugog kuhanja ili se priprema kao čaj.

Mnogo snage: zeljasto povrće

Karfiol, kao i svako zeljasto povrće, sadrži vrstu prirodnog antibiotika.

Neovisno da li karfiol, brokule, kelj, kiseli ili crveni kupus – svi sadrže mnogo toga dobrog. Samo u kupusu sadržana je grupa vitalnih materija glukozinolata, koji djeluju kao prirodni antibiotik i koji su zaduženi za karakteristični miris i ukus. Uz to je važno spomenuti i vitamin C i ljekovita ulja senfa.

Prirodni izvor mladosti: zeleni čaj

Mnoga istraživanja su dokazala da zeleni čaj jača imunitet. Visokim udjelom vitamina C i drugim sastavnim materijama, ovaj wellness eliksir pomaže tijelu u zaštiti od virusa, bakterija kao i gljivica, ali i jetri u razgradnji otrovnih materija.