Nema odmora zbog vrućine: 10 savjeta kako zadržati koncentraciju pri radu na visokim temperaturama

Naravno, volimo tople ljetne dane – ali samo kada ih možemo provesti na jezeru ili plaži.
Na poslu, međutim, tokom toplotnih valova provodimo vrijeme s manje entuzijazma, naročito ako nema klima uređaja.

ACTIVE BEAUTY donosi odgovore na najvažnija pitanja o radu tokom vrućina: Kako visoke temperature utiču na tijelo i koncentraciju? I koje mjere mogu učiniti rad na visokim temperaturama podnošljivijim?

Šta se događa u tijelu tokom vrućine?

Ljudsko tijelo nastoji održati stalnu temperaturu od približno 37 stepeni. To je optimalna temperatura za odvijanje ključnih metaboličkih procesa. Ako se tjelesna temperatura previše povisi, proteini u tijelu počinju se razgrađivati. Zbog toga nas je evolucija opremila ključnom prednošću: možemo se znojiti i tako sami sebe hladiti. (Inače, osim ljudi, samo nekoliko životinja, poput konja i deva, ima znojne žlijezde.)
Osim znojenja, krvne žile se šire, a koža se jače prokrvljuje, čime tijelo oslobađa više toplote. Međutim, proširene krvne žile snižavaju krvni pritisak, što predstavlja izazov za kardiovaskularni sistem. Srce mora brže pumpati. Za osobe s postojećim zdravstvenim problemima, dojenčad, djecu i starije osobe, toplotni valovi mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Vrućina nije naporna samo za tijelo već i za um. Prema jednom israživanju, koncentracija se smanjuje na visokim temperaturama. Već porast temperature od samo dva stepena može smanjiti mentalnu sposobnost za 10 posto.

Šta Zakon o zaštiti na radu propisuje za rad tokom vrućine?

Iako ne postoji „slobodan dan zbog vrućine“, poslodavac je dužan ispuniti svoju obavezu brige o zaposlenicima. Na primjer, u radnim prostorijama s niskim fizičkim opterećenjem, poput kancelarijskih poslova, temperatura bi trebala biti između 18 i 25 stepeni. Međutim, poslodavci nisu obvezni instalirati klima uređaje. Moraju, međutim, poduzeti sve druge mjere koje su prikladne za snižavanje temperature, poput noćnog provjetravanja.

Deset savjeta za rad tokom vrućine

1. Pripremite spavaću sobu za ljeto

Priprema je ključna: ko se dobro i dovoljno naspava, može se bolje koncentrisati tokom dana. Ugodne temperature u spavaćoj sobi su preduslov za to. Da bismo zaspali, tjelesna temperatura mora pasti za oko dva stepena. Ako je noću pretoplo, to može negativno uticati na koncentraciju i brzinu reakcije, pokazuje jedno istraživanje. Zamijenite deblji pokrivač laganim plahtama i ostavite prozor otvoren kako bi u sobu mogao ući svjež zrak.

2. Lagana odjeća i ljetne frizure

Ako ne morate nositi radnu uniformu ili zaštitnu odjeću, izbor odjeće može značajno uticati na vaše blagostanje. Preporučuju se lagani, prozračni materijali poput lana ili svile te širi krojevi koji omogućuju bolju cirkulaciju zraka ispod odjeće. Izbjegavajte sintetičke tkanine poput poliestera koje zadržavaju toplinu.
Dugu kosu možete podignuti u ljetnu frizuru kako biste hladili vrat – praktično i elegantno!

3. Fleksibilno radno vrijeme

Ako imate mogućnost fleksibilnog radnog vremena, pokušajte započeti s radom ranije. Ujutro je čak i tokom ljeta znatno svježije, a um je odmorniji. Najzahtjevnije zadatke obavite ujutro, dok je koncentracija na vrhuncu, jer su najviše temperature često između 16 i 18 sati.

4. Prilagodite radno mjesto

Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuće uslove u radnim prostorijama, ali i vi možete poduzeti neke korake. Na primjer, postavite biljke koje poboljšavaju kvalitetu zraka ili objesite vlažne peškire kako biste rashladili prostoriju.

5. Hidratacija i lagana prehrana

Pijte dovoljno tečnosti – idealno svakih 15-20 minuta po 200 ml. Voda, nezaslađeni čajevi i razrijeđeni sokovi najbolji su izbor. Jedite laganu hranu bogatu vodom, poput krastavaca, paradajza i lubenica te izbjegavajte masnu i tešku hranu.

6. Iskoristite trik s isparavanjem za rashlađivanje

Kada voda isparava s kože, prelazi iz tekućeg u plinovito stanje. Taj proces zahtijeva energiju – u obliku toplote koju koža gubi, što rezultuje hlađenjem. Na ovom principu funkcioniše i znojenje.
Kako bismo izbjegli neugodan miris znoja na poslu, možemo svjesno izazvati efekt isparavanja: na primjer, korištenjem vlažnih ručnika ili termalne vode u spreju koju nanosimo na vrat, potiljak i lice. Tako rad tokom vrućine postaje barem malo podnošljiviji.
Ako radite od kuće i nemate zakazane videopozive, možete ujutro oprati kosu i pustiti je da se osuši na zraku – i to stvara efekt isparavanja koji hladi.

7. Kako pomoći slabom krvotoku

Visoke temperature često uzrokuju pad krvnog pritiska. Ako želite spriječiti takve probleme, izbjegavajte kafu. Kofein može privremeno povisiti krvni pritisak, ali nakon toga dolazi do njegovog naglog pada. Osim toga, kafa ima diuretski učinak, što znači da potiče izlučivanje tečnosti, pa je važno unositi dovoljno vode.
Ako želite potaknuti cirkulaciju, pustite hladnu vodu preko zapešća. Također, možete isprobati jednostavnu akupresurnu vježbu iz tradicionalne kineske medicine: stanite opušteno, podignite ruke u visini lica i vrhovima palca i srednjeg prsta naizmjenično trljajte i tapkajte jedan o drugi po pola minute.

8. Vježbe protiv otečenih i teških nogu

Sjedenje tokom rada na visokim temperaturama može uzrokovati nakupljanje krvi u nogama, što dovodi do osjećaja težine i oticanja. Kako biste to spriječili, nekoliko puta dnevno provedite deset minuta penjući se stepenicama ili se ljuljajte naizmjenično na prstima i petama. Također, vježba „venska pumpa“ može pomoći, a možete je izvoditi i dok sjedite.
Posebno ugodno osvježenje pruža hladna kupka za stopala ispod radnog stola. Alternativno, možete staviti hladne obloge ili gel-paketiće ispod stopala.

9. Eterična ulja koja pomažu tokom vrućina

Ako zbog vrućine dobijete glavobolju, možete utrljati rashlađujuće ulje paprene metvice ili ruzmarina na čelo, sljepoočnice i vrat. Miris limuna ili narandže djeluje osvježavajuće i stimulirajuće na tijelo i um.

Napomena: Tokom trudnoće, dojenja i kod djece, eterična ulja ne bi se smjela koristiti.

10. Joga vježba za hlađenje jezika

Psi se hlade dahtanjem, a mi ljudi možemo ih oponašati: u indijskoj jogi postoji tehnika disanja „Pranayama“. Posebna vježba pod nazivom „Shitali“ pruža trenutačno osvježenje. „Shitali“ na sanskrtu znači „hladno“ ili „umirujuće“. Ova vježba ne samo da smanjuje tjelesnu toplotu već pomaže i kod emocionalne „vrućine“, poput ljutnje ili stresa.

Kako se izvodi: sjednite uspravno. Izvucite jezik prema usnama i zarolajte ga u oblik cijevi. Udahnite kroz zarolani jezik ispuštajući lagani zvuk „s“, zadržite dah pet do deset sekundi, a zatim izdahnite kroz nos. Ponovite vježbu pet do deset puta.
Ako ne možete zarolati jezik, možete prilagoditi vježbu: savijte vrh jezika prema gore i unatrag. Kako biste ga zadržali u tom položaju, možete koristiti zube. Važno je da disanje bude mirno, sporo i ujednačeno. Pri udisanju trbuh bi se trebao lagano podizati, a pri izdisanju spuštati.