No Food Waste: spašavanje hrane u svakodnevnici i putem volontiranja

No Food Waste: zaustaviti rasipanje hrane

Trećina svih globalno proizvedenih namirnica izgubi se ili završi kao otpad. Kad bi bacanje hrane bilo država, bilo bi na trećem mjestu među najvećim klimatskim zagađivačima. Na njegov račun ide čak osam posto svih emisija stakleničkih plinova.

Velik dio otpada od hrane koji se može izbjeći, nastaje direktno kod kuće.
Po domaćinstvu se u smeću nađe do 133 kilograma jestive hrane. Svaki kilogram predstavlja nepotrebno opterećenje za planet. Posebno su resursno intenzivni meso (oko devet kilograma CO₂-ekvivalenata po kilogramu otpada), gotova jela (oko 4,3 kilograma CO₂-ekvivalenata po kilogramu otpada) i mliječni proizvodi (oko 3,8 kilograma CO₂-ekvivalenata po kilogramu otpada).

Kako bi se to promijenilo i kako bi se skrenula pažnja na temu bacanja hrane, postoji „Stop Food Waste Day” koji se svake godine održava krajem aprila: 2026. godine to je 29. aprila.

3 brza savjeta protiv bacanja hrane

1. Pametna kupovina

Spašavanje hrane počinje već pri kupovini. Krenuti u trgovinu praznog želuca, poznato je, nije dobra ideja, jer tada u korpi često završi namirnica više nego što nam treba. I akcije, popusti te pakovanja s više komada mogu nas navesti da uzmemo previše. Zato je najbolje prije odlaska kratko sjesti, provjeriti postojeće zalihe i napisati listu za kupovinu, čak i ako to zvuči staromodno.

2. Podijelite višak

Vlastiti vrt daje više nego što možete potrošiti, a ostava je već puna? Ili ste pri organizaciji dječijeg rođendana pogrešno procijenili pa je ostalo previše muffina? Nema problema. U komšiluku, među prijateljima i porodicom ili na poslu sigurno će se naći zahvalni primatelji za višak namirnica.

3. Zamolite da vam ostatke zapakuju

U restoranu su porcije često veće od apetita. Mnogim ugostiteljima drago je kada zatražite da vam zapakuju ostatke, jer i sami tada moraju baciti manje hrane. Idealno je ponijeti od kuće posudu za višekratnu upotrebu, tako se ujedno smanjuje i jednokratna plastika.

Kada su namirnice još uvijek dobre?

Najbolje upotrijebiti do u odnosu na upotrijebiti do

Namirnice se često bacaju jer se pogrešno tumači rok „najbolje upotrijebiti do”. On ne znači da se proizvod tog dana mora baciti, nego samo da proizvođač do tog datuma garantuje određena svojstva (npr. kod čipsa da je hrskav). U većini slučajeva proizvodi su upotrebljivi i duže. Naša čula su najbolji „pokazatelji”: miriše ili ima neobičan okus, kiselo ili pljesnivo? Tada namirnica doista više nije za jelo. I konzistencija može biti znak je li jelo još upotrebljivo.

Kod roka „upotrijebiti do” (npr. kod ribe ili mesa) navedeni se datum ne smije prekoračiti. Ako je jasno da namirnicu nećete stići potrošiti na vrijeme, možete je zamrznuti i tako joj produžiti trajnost.

Plijesan na namirnicama

Plijesni nisu samo neprivlačne, nego mogu biti i opasne za zdravlje, osim ako je riječ o namjernoj plemenitoj plijesni. Skoro svi toksini plijesni oštećuju jetru, bubrege i genetski materijal. Posebno je nezgodno to što plijesan često već u potpunosti prožme namirnicu, čak i kada je vidljiv samo mali dio.

Plijesan se posebno lako stvara u namirnicama s puno vode poput voća, povrća ili jogurta, ali i u orašastim plodovima, pistacijama, sušenim smokvama te proizvodima od žitarica kao što je hljeb.

Većinu pljesnivih namirnica treba baciti. S obzirom da se toksini plijesni ne uništavaju toplinom, takve se namirnice ne smiju ni kuhati. Samo kod rijetkih proizvoda dovoljno je plijesan odrezati, naprimjer, kod tvrdog sira poput parmezana ili kod slanine.
Važno: higijena je ključna, jer se nožem spore mogu prenijeti na druge namirnice.

Zaraza kuhinjskim moljcima

Najčešće se štetnici u dom unesu s kupljenom robom. Kuhinjski moljci posebno vole proizvode od žitarica, sjemenke i orašaste plodove, mahunarke, biljne i voćne čajeve, sušene začine te sušeno voće i povrće.
Zaražena hrna se mora obavezno baciti, jer se u namirnicama nalaze izmet i niti pređe koje stvaraju ličinke. Konzumacija može dovesti do alergija, kožnih bolesti ili probavnih tegoba.

Kako pravilno skladištiti namirnice?

Hladno, čisto, suho i zaštićeno od svjetla – to su idealni uvjeti za skladištenje namirnica. Ali, ne mora sve automatski u frižider.

Hljeb i peciva

Hljeb i pekarski proizvodi najduže ostaju svježi u papirnoj vrećici, pamučnoj krpi ili kutiji za hljeb. Hljeb u komadu, sporije se suši nego onaj već narezani. Usput: hljeb s visokim udjelom raži ili cjelovitih žitarica nije samo zdraviji, nego je i duže postojan.

Meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi

Lako kvarljive namirnice moraju se stalno držati rashlađene. Mliječni proizvodi idu u gornje police frižidera. Džemovi, umaci, napici, jaja i puter mogu stajati u vratima frižidera, tamo je najtoplije. Kako se klice ne bi brzo širile, frižider treba redovno čistiti.

Jaja

Sirova jaja nakon isteka roka „najbolje upotrijebiti do” trebala bi koristiti samo za jela koja se zagrijavaju na više od 70 °C. Najbolje ih je čuvati u frižideru (ne u vratima), i to tako da je tupi kraj jajeta okrenut prema gore. Tamo se nalazi zračna komora. Ako je zračna komora dolje, mjehurići se dižu prema gore i odvajaju opnu jajeta pa klice lakše prodiru u unutrašnjost. Budući da jaja kroz ljusku mogu upiti aromu drugih namirnica, u frižideru ih ne treba držati uz jak miris sira ili sličnih namirnica. Kuhana jaja s neoštećenom ljuskom mogu se čuvati do četiri sedmice na sobnoj temperaturi.

Voće, povrće, gljive i orašasti plodovi

Različite vrste najbolje je čuvati odvojeno i prati tek neposredno prije upotrebe. Neke vrste, poput jabuka ili paradajza, ubrzavaju dozrijevanje drugih, jer ispuštaju plin etilen. Kod mrkve ili rotkvica plod ostaje duže hrskav ako se ukloni lisnati dio.

Šta smije u frižider, a šta ne? Egzotično voće poput banana, manga ili limuna, ali i krastavci i patlidžani, radije ostaju izvan frižidera. Na tamnom i hladnom mjestu, ali ne u frižideru, čuvaju se, naprimjer, jabuke, kineski kupus, krmpir, tikvice, luk, prasa i paradajz. Bobičasto voće, salata, kupusnjače, korjenasto povrće i svježe mahunarke trebaju u frižider. Korjenasto povrće može se zakopati u kutiju s blago vlažnim pijeskom i staviti na hladno mjesto, naprimjer, u podrum ili zimi na balkon. Zelene listove prije toga treba ukloniti. Ono iz vlastite berbe najbolje je prethodno nježno očetkati. Na kutiju se stavi drvena daska kako bi zrak mogao malo cirkulisati.

Gljive se brzo kvare, zato ih treba držati u frižideru i potrošiti u roku od nekoliko dana. Najbolje ih je, umjesto u plastičnoj ambalaži, čuvati u papirnoj vrećici ili na kuhinjskoj krpi koja odvodi vlagu.

Neoguljeni orašasti plodovi traju nekoliko mjeseci ako se čuvaju na hladnom, suhom i prozračnom mjestu u platnenim vrećicama ili korpama. Oguljeni i nasjeckani mogu u hermetičke posude u frižider, ali ih treba uskoro potrošiti, jer inače užegnu.

Spasite namirnice: savjeti za kuhinju s ostacima

Najčešće u smeću završe još jestivi hljeb i peciva (čine 28 posto otpada od hrane u domaćinstvima) te voće i povrće (27 posto). Upravo je tu najveća poluga ako želite spašavati namirnice.

Šta učiniti sa starim hljebom?

Stari, suhi hljeb može se preraditi u krušne mrvice, krutone, čips od hljeba ili knedle od hljeba. Od njega se mogu napraviti i slastice – naprimjer krušni puding, koji je poznat u SAD-u i Engleskoj, ali i u Francuskoj.

Usput: stari hljeb i peciva ne bi se smjeli davati patkama i drugim pticama, jer u jednjaku nabubre i životinje bi se mogle ugušiti.

Šta učiniti sa starim voćem i povrćem?

Prezrelo voće često više nije ukusno kada se jede, ali to ne znači da ga treba baciti. Plodove možete izmiksati u smoothieje, ispeći u kolač ili skuhati džem.

Ako su krompiri, salata, rotkvice i sl. već uvenuli, pomaže kupka u hladnoj vodi, najbolje s kockicama leda. Tako povrće ponovo upija izgubljenu vlagu. Ako se prezrelo povrće više ne može spasiti kupkom, može se preraditi u chutneyje, ukuhati u umake ili zapečena jela ili s jajima ispeći kao omlet. Savršeni za iskorištavanje ostataka su i povrtne palačinke.

Šteta je baciti i zelene listove mrkve, rotkvica, brokule, komorača i celera. Sitno nasjeckani, ukusni su dodatak supama, namazu od svježeg sira sa začinima, salati ili pestu. Listovi korabice mogu se pripremiti kao špinat. Usput: od ostataka povrća metodom regrowinga mogu se uzgojiti i nove biljčice.

Ako je povrće ili voće već trulo, manje količine mogu se staviti na kompost. No kao ravnotežu treba dodati mnogo slamnatog materijala. Kod korjenastog povrća truljenje često uzrokuju gljivice ili bakterije koje mogu dugo preživjeti u tlu. Zato te vrste radije nemojte stavljati na kompost, nego ih odložite u biootpad.

No Food Waste: gdje se možete volonterski uključiti

Mnoga udruženja i neprofitne organizacije posvećene su spašavanju hrane.

Mjesta za spašavanje namirnica

Udruženja s ovakvom namjenom od 2021. pomažu trgovinama, obrtima i restoranima da smanje otpad od hrane. Aktivni članovi volontiraju te u slobodno vrijeme preuzimaju višak namirnica od partnerskih firmi u svojoj okolini. Pasivni članovi udruženje podržavaju članarinom i zauzvrat dobivaju pristup najbližem mjestu za spašavanje namirnica. Također mogu učestvovati na radionicama i seminarima te ostvariti pogodnosti pri kupovini.

Foodsharing

Inicijativa je nastala 2012, a u međuvremenu je prerasla u međunarodni pokret s više od 500.000 korisnika u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i drugim evropskim zemljama. Udruženje se protiv rasipanja hrane bori edukacijom, predavanjima i radom u javnosti, ali i aktivnim spašavanjem namirnica. Zajednica je organizovana po okruzima. U tzv. „Fairteilerima”, policama ili frižiderima, svako može besplatno preuzeti ili ostaviti hranu. Osim toga, domaćinstva putem „korpica hrane” mogu ponuditi višak namirnica.

Tafeln Österreich

Tafeln pomažu ljudima pogođenima siromaštvom namirnicama koje su spašene od bacanja. Volonteri ih preuzimaju kod partnerskih firmi i dostavljaju socijalnim ustanovama. Tafeln Österreich svakodnevno spašava do četiri tone hrane i druge robe (npr. higijenski proizvodi su prijeko potrebni) te tako pomaže 75.000 ljudi.

Too Good To Go

Kroz aplikaciju, ova društveno odgovorno kompanija korisnicima nudi višak hrane iz lokalnih pekara, restorana, kafića, hotela, supermarketa i drugih proizvođača po sniženoj cijeni.

Više informacija: toogoodtogo.com