Šta učiniti sa starom odjećom?
Suknja je prekratka, svijetli pulover čini ten blijedim, elegantni kaput godinama čeka svoju priliku: skoro svaki ormar čuva komade koje jedva nosimo. Ali kuda sa starom odjećom, a da se pritom dodatno ne optereti okolina? Donosimo pregled smislenih opcija i zašto je svjesna potrošnja i dalje najbolje rješenje.
Zašto je stara odjeća postala problem?
S usponom brze mode s do 52 kolekcije godišnje, tekstil je postao proizvod za jednokratnu upotrebu. Malo je potrošnih dobara u posljednjih 30 godina toliko izgubilo na vrijednosti kao odjeća. Danas posjedujemo četiri puta više nego 1980-ih, a najčešće nosimo tek mali dio toga. Odjeća koja se izdvoji, daleko nadmašuje potražnju za second-hand robom. Zato dio završava u Istočnoj Evropi, a najviše u Africi.
Tamo se stara odjeća često uopšte ne može koristiti, jer je neprikladna za lokalne klimatske uvjete, poderana je ili prljava.
Posljedica: stara odjeća završava na golemim odlagalištima, u okolini ili se spaljuje.
Kako mogu izbjeći staru odjeću?
Prekomjerna proizvodnja i prekomjerna potrošnja odjeće strukturni su problem. Ipak, svako može doprinijeti promjeni, najbolje kroz svjesnu potrošnju. Jer: ekološki najprihvatljiviji odjevni predmet je onaj koji se uopšte ne mora proizvesti.- Odjeću nositi što duže: garderobu koristiti što je duže moguće i dobro promisliti prije svake nove kupovine. Duže nošenje najučinkovitija je metoda za smanjenje opterećenja okoline.
- Pažljivije održavanje: odjevne komade češće provjetravati te ih rjeđe prati i to na nižim temperaturama. Tako se čuvaju vlakna i smanjuje potrošnja energije.
- Popravci umjesto odbacivanja: prišiveno dugme, zakrpana rupa ili prepravak kod krojača mogu znatno produžiti životni vijek odjeće.
Ponekad i nedostatak postane istaknuti detalj – naprimjer, kada zakrpa ukrasi traperice kao jedinstveni, lični detalj.
Kuda sa starom odjećom?
Ako vam odjeća više ne pristaje ili vam jednostavno više nije po volji, postoji nekoliko mogućnosti.U svakom je slučaju važno da je kvalitet stare odjeće besprijekoran te da takva odjeća nije prljava ili poderana. U suprotnom nastaju visoki troškovi razvrstavanja, a iznošena odjeća na kraju završi u spalionici otpada.
- Proslijediti dalje: u krugu prijatelja ili porodice često se nađu zahvalni primatelji. To posebno dobro funkcioniše s dječijom odjećom.
- Preprodati: pijace, second-hand trgovine i online platforme omogućavaju da odjeća ostane u opticaju i da vratite dio uloženog novca.
- Razmijeniti: odjeću koju više ne nosite možete zamijeniti za nove komade na tzv. partyjima razmjene odjeće koji spajaju održivost i društveno iskustvo. Takvi se događaji redovno održavaju, što možete propratiti na isntagram profilima pojedinih bh. Influencerica. U manjem formatu, večer razmjene odjeće u krugu prijatelja možda bude zabavan poticaj.
- Donirati: socijalne ustanove i socijalne trgovine raduju se dobro očuvanoj, čistoj odjeći. Važno je unaprijed provjeriti postoji li trenutna potreba. Najbolje je potražiti instituciju ili socijalnu trgovinu u blizini. Odgovarajuće ustanove mogu se pronaći u tražilicama upitom „donacija odjeće u gradu/poštanski broj“. U Bosni i Hercegovini je moguće nošenu odjeću donirati udruženju Pomozi.ba. I kod spremnika za korištenu odjeću vrijedi pobliže pogledati: umjesto da donacije odjeće proslijede potrebitima, neki ih pružatelji prodaju profesionalnim prerađivačima. Ozbiljne organizacije transparentno objašnjavaju na što se donacije koriste.
- Shwopping: postoje modni lanci koji preuzimaju staru odjeću u zamjenu za bonove i popuste. Problem je u tome što se povrat veže uz poticaj za novu kupovinu, što dodatno opterećuje okolinu.
A šta s poderanom ili oštećenom odjećom?
Nije sve prikladno za prosljeđivanje dalje. Jako iznošena odjeća u Austriji zasad ide u miješani otpad. Tekstil je teško reciklirati, jer je često izrađen od mješavina vlakana poput pamuka i elastana. Tehnologija kojom se od starih tkanina dobivaju nove još je u povojima.
Najkasnije do 2028. trebala bi postojati obvezna odvojena prikupljanja tekstila na niovu EU-a. Proizvođači će tada preuzeti veću odgovornost za izgradnju i finansiranje reciklažnih struktura. Do tada upcycling ostaje kreativna alternativa: od starih traperica nastanu kratke hlače, od ostataka tkanine vrećica ili krpe za čišćenje.
