Migrena: uzroci – i šta može pomoći
Milioni ljudi pate od hroničnih glavobolja. Ipak, mnogi ne traže ljekarsku pomoć. Postoje učinkoviti novi lijekovi – kao i podržavajući kućni lijekovi za svakodnevnu upotrebu – koji mogu pomoći u borbi protiv migrene.
Migrena: uzroci i šta može pomoći
Milioni ljudi pate od migrene
Započinje trncima u vratu, zatim pulsirajućom boli koja se širi od sljepoočnice preko oka. Svjetlost zasljepljuje, zvukovi bole, a svaki pokret pojačava patnju. Migrena nije samo obična glavobolja, već ponavljajuća svakodnevnica – s dubokim posljedicama za posao, porodicu i kvalitetu života. Oko polovina oboljelih nikada nije potražilo medicinsku pomoć.
„Naročito žene imaju tendenciju podcijeniti migrenu“, kaže dr. Nora Hennes-Hergovich, neurologinja u javnoj bolnici u Beču i privatnoj ordinaciji u Neubauu. „Dolaze s pretpostavkom da imaju tenzijske glavobolje, ali često se iza toga krije teška migrena.“ Bolest je i dalje opterećena mnogim predrasudama i ne smatra se prvenstveno neurološkim poremećajem. Još jedna velika zabluda: migrena nije isključivo „ženska bolest“ – iako žene obolijevaju tri puta češće od muškaraca. Kod muškaraca se migrena često premalo dijagnosticira
Kad mozak šalje munje
Migrena je više od glavobolje. Može biti hronična ili se javljati u epizodama. Tokom različitih životnih faza, poput puberteta ili menopauze, može se mijenjati u obliku i intenzitetu. Tipična je jednostrana, pulsirajuća bol, često praćena mučninom, osjetljivošću na svjetlost i zvukove. Neki pacijenti doživljavaju i tzv. auru – vizualne fenomene poput treperenja ili crnih tačaka.
„Uzrok migrene nije u psihi“, naglašava prof. dr. Christian Wöber, voditelj Ambulante za glavobolje na Sveučilišnoj klinici u Beču. „Migrena ima jasno dokazane neurobiološke temelje.“
Migrena nastaje zbog poremećaja u središnjem nervnom sistemu i trigeminalnom živcu koji obrađuje mnoge bolne podražaje iz područja glave i lica. Tokom napada migrene oslobađaju se određeni neurotransmiteri, poput CGRP-a (peptid povezan s genom kalcitonina) koji potiču upalne reakcije u mozgu. Istovremeno, moždana kora postaje preosjetljiva na svjetlost, zvukove i druge osjetilne podražaje.
Sklonost migreni je nasljedna, ali reakciju mogu izazvati tzv. okidači (trigeri) poput hormonskih promjena, stresa ili nedostatka sna. Ideja da su migrene tipične za ambiciozne, perfekcionističke osobe je klišej: „Pacijentima se često savjetuje da se opuste, ali stres je dio života svih ljudi. Ako stres postane prevelik, potrebno je ciljano djelovati protiv njega.“
Migrena – zanemarena bolest
- Omjer žena i muškaraca je 3:1.
- Većina oboljelih ima između 20 i 50 godina.
- Hroničnu migrenu (više od 15 dana glavobolje mjesečno) razvija oko 2 % svjetske populacije.
- Više od polovina oboljelih doživljava ozbiljne smetnje zbog napada.
Bol se može ublažiti
Migrena nije izlječiva, ali se može liječiti – što ranije, to bolje. „Najvažniji korak u mojoj praksi je anamneza“, kaže dr. Hennes-Hergovich. „Treba utvrditi: jesu li to zaista napadi migrene ili kombinacija, na primjer, s tenzijskim glavoboljama?“
Ljekari često koriste dnevnik glavobolja koji se može preuzeti online. „Kada se javljaju napadi, imaju li okidač, jesu li povezani s menstruacijom?“ Također je potrebno isključiti internističke uzroke: krvni pritisak, zdravlje srca, funkciju štitne žljezde, nivo željeza i vitamina D.
Dobra vijest: posljednjih godina terapija migrene značajno je napredovala. Osim klasičnih analgetika poput ibuprofena ili acetilsalicilne kiseline (ASS), koji mogu pomoći kod blagih napada, dostupni su i specifični lijekovi za migrenu. Prije svega, triptani. Oni djeluju direktno na receptore boli u mozgu i smanjuju upalne procese.
Za mozak: trčanje
Kako bi se smanjio rizik od napada migrene, preporučuje se redovna vježba izdržljivosti.
Za liječenje čestih ili teških napada migrene postoji nova klasa lijekova: CGRP antitijela. Oni blokiraju molekulu CGRP koja se tokom migrene oslobađa u prekomjernim količinama. Antitijela se primjenjuju jednom mjesečno potkožno ili svaka tri mjeseca kao infuzija.
Prevencija migrene u svakodnevnom životu
Najbolji pristup je kombinacija lijekova i zdravog načina života: tri puta sedmično pola sata vježbanja, dovoljno sna, redovni obroci i upravljanje stresom. Dodaci poput magnezija, vitamina B2 i koenzima Q10 također mogu pomoći.
Osim toga, preporučuje se izbjegavanje ličnih okidača migrene, poput hrane bogate histaminom (zreli sir, crno vino, dimljeno meso).