Suha koža: dermatologinja odgovara na najvažnija pitanja

Suha koža: najčešći uzroci

Koža gubi vlagu kada je njena prirodna zaštitna barijera narušena. Uzroci mogu biti genetski faktori, starenje, učestalo pranje agresivnim sredstvima za čišćenje ili jednostavno nepovoljni uslovi iz okoliša. Također, stres i nezdrava ishrana igraju važnu ulogu. Suha koža postaje posebno izražen problem zimi: hladan zrak vani i suh zrak od grijanja unutra dodatno isušuju kožu. „Što je hladnije, to koža proizvodi manje masnoće“, objašnjava dr. Xenia Illmer. Ljeti, sunce, vjetar te slana ili hlorirsana voda mogu imati sličan učinak.

Suha koža u starijoj dobi

Što je koža starija, to manje može zadržavati vlagu i proizvoditi masnoće. Zaštitni sloj kože s godinama postaje tanji i osjetljiviji. Vanjski i unutrašnji faktori mogu dodatno pogoršati prirodno suhi tip kože i oslabiti kožnu barijeru.

Može li suha koža ukazivati na bolesti?

Suha koža može biti simptom bolesti poput dijabetesa, problema sa štitnom žlijezdom ili ekcema. „Zbog nepravilne njege ili bolesti može se promijeniti mikrobiom, odnosno skup svih mikroorganizama koji naseljavaju naše tijelo. To se tada odražava i na koži“, objašnjava dr. Xenia Illmer. Ako se simptomi ne povlače, preporučljivo je konsultovati se s dermatologom.

Koja je prava njega za suhu kožu?

Posebno su prikladne kreme i losioni s hidratacijskim sastojcima poput hijaluronske kiseline, glicerina ili ureje. Bogata ulja poput jojobina ili bademova ulja također pomažu u jačanju kožne barijere. Treba izbjegavati proizvode s alkoholom, jakim mirisima ili agresivnim tenzidima koji dodatno isušuju kožu. „Najbolje je izbjegavati sapun i koristiti pH-neutralna ulja za pranje“, savjetuje dermatologinja.

Pomaže li više vode kod suhe kože?

Dovoljan unos tečnosti važan je za cijelo tijelo. Međutim, čaša vode neće automatski učiniti kožu hidratiranijom. Mnogo je važnije da se koža izvana opskrbljuje vlagom i lipidima (masnoćama).