Sve o refrakcijskim izazovima kod djece
Kako roditelji mogu najbolje poduprijeti razvoj očiju kod djece? Ovo su preporuke oftalmologinje.
Dr. Anna Sophie Reisinger specijalistica je oftalmologije i optometrije u Linzu, s posebnim fokusom na zdravlje dječijih očiju. Šta se događa tokom pregleda u ordinaciji, na djeci prilagođen način, opisuje zajedno s ortoptisticom (stručnjakinjom za poremećaje vida uzrokovane nepravilnim položajem očiju ili refrakcijskim greškama) Ulrike Pichler u knjizi „Ein Fall für Team Adlerauge“.
Je li dijete samo umorno pa zato tako često trepće? Škilji li ili je to samo pokušaj da prepozna sve što se nalazi u udaljenom uglu?“ Kada je riječ o vidu njihove djece, roditelji su često nesigurni. Oftalmologinja dr. Anna Reisinger, koja je među ostalim specijalizirana za promicanje zdravlja dječijih očiju, objašnjava osnove.
Zašto je rano otkrivanje toliko važno
„Vidni sistem razvija se tokom prvih godina života, pri čemu sazrijevaju ćelije mrežnice i stvaraju se veze u mozgu. Taj razvoj zavisi od toga može li mozgu biti prikazana oštra slika. Ako se refrakcijska greška, dakle kratkovidnost, dalekovidnost ili astigmatizam, ne prepozna i ne liječi prije završetka tog razvoja, vid se više ne može pravilno razviti“, objašnjava stručnjakinja.
Kod rane dijagnoze još uvijek postoji mogućnost da se korekcijom refrakcijske greške nadoknadi razvoj vida.
Ako se, ipak, oštećenje vida otkrije prekasno, terapije daju samo ograničene rezultate.
U najgorem slučaju dijete ostaje toliko slabovidno (ambliopno) da ni uz naočale ne može postići punu oštrinu vida.
Kako se očituje refrakcijska greška
Djeca nisu svjesna toga da imaju refrakcijsku grešku. Ona svijet nikada nisu vidjela drukčije. Zato Reisinger savjetuje: „Redovno vodite djecu na kontrolu kod oftalmologinje ili oftalmologa. Pregled preporučen u sklopu knjižice za roditelje i dijete oko drugog rođendana nije dovoljan; posebno ako u porodici postoje izraženije refrakcijske greške ili druge očne bolesti.“ Dodatni znakovi poremećaja vida mogu biti često treptanje, škiljenje, naginjanje glave, ponavljajuće glavobolje te nesigurnost pri hodanju i hvatanju predmeta. Ako se ti simptomi pojave kod njihove djece, roditelji bi se svakako trebali obratiti specijalistici ili specijalistu.
Kada treba ići na pregled
Reisinger preporučuje da se do polaska u školu oči pregledaju svake dvije godine (s 2, 4 i 6 godina); čak i ako nisu uočene nikakve nepravilnosti. „Pravi test vida najčešće je moguće provesti od četvrte godine života. Pritom se koriste simboli prilagođeni dobi, koje djeca mogu imenovati ili pronaći na pločama s odgovorima. Za najmlađe bi pregled trebao djelovati kao igra.“
Koji tretmani pomažu
Ako se dijagnostifikuje refrakcijska greška, dijete najprije dobiva naočale kako bi mozak primao „ispravne“ slike. Ako je jedno oko preuzelo glavnu ulogu, a drugo slabije funkcioniše, dodatno se dobro oko privremeno prekriva flasterom (postoje i verzije s veselim dječijim motivima). Na taj se način slabije oko potiče na veću aktivnost i poboljšava mu se vidna funkcija. Ako kratkovidnost vrlo brzo napreduje, u posebnim se slučajevima primjenjuju i medicinske kapi za oči.
Šta roditelji mogu uraditi preventivno
Stručnjakinja općenito upozorava na dugotrajno gledanje na blizinu: „Posebno gledanje u ekran ili pametni telefon povećava rizik da dijete razvije kratkovidnost.“ Zato Reisinger do treće godine života preporučuje potpuno izbjegavanje ekrana, a nakon toga najviše 30 minuta vremena pred medijima dnevno. Treba paziti i na redovit boravak na otvorenom, jer je i on važan za zdrav razvoj očiju. Osim toga, vidna funkcija može se poticati raznolikom ishranom bogatom vitaminima i hranjivim tvarima. Vitamini A, C i E te biljni pigment lutein djeluju zaštitno na ćelije, vitamin B12 dobar je za vidni živac, a cink potiče obnovu ćelija. Omega-3 masne kiseline (koje se nalaze u ribi i orašastim plodovima) imaju dodatnu zaštitnu ulogu: mogu ojačati strukturu mrežnice i pridonijeti vlažnosti očiju.