5 razloga zašto je post dobar za dušu i tijelo
(Skoro) ništa jesti – ili ipak da u određeno vrijeme? Pored tradicionalnog terapijskog posta i posnih kura poput posta sa supama i alkalnog posta te pažljive ishrane, i intervalni post je u trendu. Vjerovatno i zbog činjenice što ga svako može uklopiti u svakodnevnicu: Posti se samo nekoliko sati ili dana, ali zato redovno. Za koji god se oblik odlučili – post je u svakom slučaju dobar. Važnije od gubitka kilograma je dugoročan učinak na naš um. Ako nam tijelo usput izgubi nešto od štetne masnoće, obradovat će se i naše zdravlje. Uz to, post šiti od civilizacijskih bolesti i održava nas mladima.
Post je puno više od toga da se samo ne jede. Sveukupno gledano, post nam čini dobro za tijelo i um – i pritom se nipošto ne moramo kažnjavati izgladnjivanjem. Kod intervalnog posta čak se redovno smijemo do sitosti najesti. Dopustite neka vas uvjere naši argumenti za post.
Posebno kod intervalnog posta se smijete dobro najesti – unutar određenog vremenskog raspona. Primjer, osam sati dnevno kod metode 16:8 ili jedan dan kod varijante 10 u 2 (pritom se jede svaki drugi dan, ali samo u rasponu od deset sati). Doktorica i autorica stručne literature Petra Bracht („Intervalni post za dug život – vitki i zdravi“, nakladnik GU-Verlag) za ishranu preporučuje što svježije biljne namirnice upareno sa svakodnevnom fizičkom aktivnošću tokom dana. Doktor, zabavljač i pobornik intervalnog posta, Eckhart von Hirschhausen, ipak, ne gleda tako strogo na to i povremeno sebi priušti i steak na svom jelovniku. No, previše šećera i prerađeni ugljikohidrati i za njega su tabu tema.
Već nakon otprilike dvanaest sati naše tijelo počinje razgrađivati zalihe masnoće i pretvarati ih u ketone. To su molekule masnih kiselina koje naše organe i naš mozak opskrbljuju energijom. I to nije sve: Ketoni također aktiviraju i naše nervne ćelije kao i našu sposobnost razmišljanja i pomažu u stvaranju novih moždanih ćelija. Nije ni čudo da zbog posta možemo postati mentalno budniji, koncentrisaniji i kreativniji, posebno u vrijeme kada ne konzumiramo ništa.
Kod procesa pretvaranja zaliha masnoće u ketone usput nastaju i transmiteri poput serotonina – oni su ti koji osiguravaju odlično raspoloženje. Prednost je i što zbog posta i bolje spavamo, jer se obično ne jede ništa nakon 20 sati. A još jedna zgodna popratna pojava: Mnogi koji poste se osjećaju mlađe i tako i izgledaju. I kome se tada ne bi popravilo raspoloženje?
To barem vrijedi za metodu intervalnog posta 16:8: Jer kao prvo, pauza od konzumacije hrane nije uklesana u kamen. To znači: Ne morate prezirati sitne zalogajčiće na poslovnom eventu samo zato što je već 21 sat. Sa stankom krenete jednostavno nakon posljednjeg zalogaja. Bez obzira koliko je kasno tada. A kao drugo, kod intervalnog posta nekad smijete i varati – i zaista skratiti fazu posta. Tako ništa ne stoji na putu zabavnom porodičnom brunchu za vikend.
5 razloga zašto nam post godi
1. Jer post pomaže u pomlađivanju ćelija
Zvuči sasvim logično: Ako tijelo ne opterećujemo neprestano probavljanjem hrane, onda ima snage za regeneracijske procese u našim ćelijama. Autofagija je čarobna riječ koja bi nas trebala štititi od civilizacijskih bolesti poput problema s cirkulacijom, demencije ili hroničnih upala. „Smeće“ poput tumorskih ćelija ili zločestih bakterija se uništavaju prije nego nam ozbiljno mogu naštetiti – a to ide u korist pomlađivanju ćelija. I taj bi se proces trebao pokrenuti već nakon 12 do 14 sati posta. Stručnjaci zato savjetuju čak i svakodnevni intervalni post.
2. Jer post nije jednako gladovanje
Posebno kod intervalnog posta se smijete dobro najesti – unutar određenog vremenskog raspona. Primjer, osam sati dnevno kod metode 16:8 ili jedan dan kod varijante 10 u 2 (pritom se jede svaki drugi dan, ali samo u rasponu od deset sati). Doktorica i autorica stručne literature Petra Bracht („Intervalni post za dug život – vitki i zdravi“, nakladnik GU-Verlag) za ishranu preporučuje što svježije biljne namirnice upareno sa svakodnevnom fizičkom aktivnošću tokom dana. Doktor, zabavljač i pobornik intervalnog posta, Eckhart von Hirschhausen, ipak, ne gleda tako strogo na to i povremeno sebi priušti i steak na svom jelovniku. No, previše šećera i prerađeni ugljikohidrati i za njega su tabu tema.
3. Jer post stimuliše i naš um
Već nakon otprilike dvanaest sati naše tijelo počinje razgrađivati zalihe masnoće i pretvarati ih u ketone. To su molekule masnih kiselina koje naše organe i naš mozak opskrbljuju energijom. I to nije sve: Ketoni također aktiviraju i naše nervne ćelije kao i našu sposobnost razmišljanja i pomažu u stvaranju novih moždanih ćelija. Nije ni čudo da zbog posta možemo postati mentalno budniji, koncentrisaniji i kreativniji, posebno u vrijeme kada ne konzumiramo ništa.
Post ne mora biti težak
4. Jer post donosi dobro raspoloženje
Kod procesa pretvaranja zaliha masnoće u ketone usput nastaju i transmiteri poput serotonina – oni su ti koji osiguravaju odlično raspoloženje. Prednost je i što zbog posta i bolje spavamo, jer se obično ne jede ništa nakon 20 sati. A još jedna zgodna popratna pojava: Mnogi koji poste se osjećaju mlađe i tako i izgledaju. I kome se tada ne bi popravilo raspoloženje?
5. Jer post može biti fleksibilan i praktičan u svakodnevnici
To barem vrijedi za metodu intervalnog posta 16:8: Jer kao prvo, pauza od konzumacije hrane nije uklesana u kamen. To znači: Ne morate prezirati sitne zalogajčiće na poslovnom eventu samo zato što je već 21 sat. Sa stankom krenete jednostavno nakon posljednjeg zalogaja. Bez obzira koliko je kasno tada. A kao drugo, kod intervalnog posta nekad smijete i varati – i zaista skratiti fazu posta. Tako ništa ne stoji na putu zabavnom porodičnom brunchu za vikend.
