Toplo bez grijanja: 7 savjeta za ugodan dom

1. Toplo se obucite

Područje glave i vrata dijelovi su tijela kroz koje prolaze velike krvne žile, pa se ondje može izgubiti srazmjerno mnogo tjelesne topline. Malo ko će u dnevnoj sobi sjediti sa zimskom kapom, ali veste zatvorenog okovratnika ili mekane marame i šalovi oko ramena i dekoltea dobro zadržavaju toplinu. Po istom načelu djeluju i grijači za zapešća. Ko duže sjedi na kauču, u hladno se doba godine rado zamota u deku. Vuna se često doživljava kao posebno topla, jer dobro zadržava tjelesnu toplinu. Kod proizvoda od merino vune preporučljivo je obratiti pažnju na oznake ili informacije proizvođača koje potvrđuju da je vuna dobivena bez mulesinga. Mulesing je bolan postupak sakaćenja merino ovaca pri kojem se jaganjcima bez anestezije oštrim nožem uklanja naborana koža sa stražnjeg dijela tijela kako bi se spriječilo da muhe tu polažu jaja.

2. Spriječite propuh

Kroz nedovoljno zabrtvljene okvire prozora ili vrata, ali i kroz utičnice koje nisu dobro zatvorene, u stan mogu prodrijeti hladan zrak i vlaga. Brzo i razmjerno povoljno rješenje pružaju gumene ili silikonske brtvene trake. Ako propuh nastaje unutar stana, dekorativno su rješenje zaštitnici od propuha. Te izdužene tekstilne „zmije”, ispunjene izolacijskim materijalom, dostupne su u mnogim izvedbama, a uz malo spretnosti mogu se i sašiti kod kuće.

3. Uredite dom za ugodu

Vanjske roletne i debele zavjese zadržavaju hladnoću izvan prozora i balkonskih vrata. Debeli tepisi pružaju toplinu odozdo — ako nemate podno grijanje.

4. Koristite termofore

Termofori imaju pomalo staromodan prizvuk, ali vrlo efikasno griju. Stavljaju se na određeni dio tijela pa, naprimjer, u kratkom vremenu mogu zagrijati stopala.
Zahvaljujući cirkulaciji krvi, toplina se širi cijelim tijelom. Prije pojave termofora naši su preci u krevet stavljali vruće kamenje ili opeke. Kasnije su postojale i metalne boce za krevet napunjene vodom. Od 1920-ih termofori se uglavnom izrađuju od gume, a danas postoje čak i električni modeli. Protiv hladnoće dobro pomažu i grijaći jastučići punjeni košpicama trešanja ili žitaricama.

5. Zagrijte se iznutra

Namirnice i napici koji griju, podižu tjelesnu temperaturu iznutra i potiču cirkulaciju krvi. Čajevi, variva i supe i inače su kuhinjski klasici na jesen i zimu. Posebno su prikladni đumbir, bijeli luk, hren, wasabi, cimet, kurkuma ili čili.
Oprez: alkohol, naprimjer u kuhanom vinu ili punču, ne zagrijava tijelo iznutra. Naime, alkohol širi krvne žile, zbog čega topla krv odlazi prema površini kože, a hlađenje tijela se ubrzava.

6. Upotrijebite mirise koji stvaraju osjećaj topline

Mirisi direktno utiču na našu psihu i dobrobit. Vanilija, narandža, sandalovina i cimet u nama bude osjećaj topline, ugode i opuštenosti. Uz mirisne svijeće dom se može pretvoriti u oazu ugode i dobiti sasvim posebnu notu.

7. Krećite se

Ako ništa od toga ne pomogne i još vam je hladno, preostaje samo jedno: pokrenuti se. Ne morate odmah odraditi intenzivan trening; dovoljno je nekoliko minuta plesati uz omiljenu pjesmu ili s djecom odigrati igru lovice. Tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i zagrijava iznutra. Dugoročno se itekako isplati izgraditi mišiće. Mišićno tkivo i u mirovanju stalno troši energiju te oko 70 posto pretvara u toplinu. Zato vrijedi: što više mišića, to manje osjećaja hladnoće.

Kako uštedjeti na troškovima grijanja?

Grijanje je najveći potrošač energije u domaćinstvu. Prema podacima Umweltberatung čini približno polovinu ukupne potrošnje energije u domaćinstvu. Ali, uz nekoliko trikova troškove grijanja lako je smanjiti. Posebno je efikasno sniziti sobnu temperaturu za 1°C. Prema Umweltberatung, snižavanje sobne temperature za 1 °C može smanjiti troškove grijanja do šest posto.

Također, prema Umweltberatung, noćno snižavanje temperature na 17–19 °C može smanjiti troškove grijanja do deset posto. Prije početka
sezone grijanja radijatore treba odzračiti. Prema Umweltberatung, zaklonjeni radijatori i termostatske glave mogu povećati troškove grijanja do dvanaest posto. Kratko i intenzivno provjetravanje pomaže smanjiti gubitak topline u odnosu na dugotrajno držanje prozora otvorenih na kip.

Na koju temperaturu treba grijati prostorije zimi?

Preporučuje se da se sve prostorije ne zagrijavaju jednako, jer se u svima ne boravi jednako dugo. Za miran san previsoka sobna temperatura može čak smetati. Važno je zatvoriti vrata kako se različite temperaturne zone ne bi miješale.

Sljedeće temperaturne raspone preporučuje Umweltberatung:

• Kupatilo: 20–24 °C
• Dnevni boravak: 20–22 °C
• Dječija soba: 18–21 °C
• Spavaća soba: 16–18 °C
• Predsoblje: 14–17 °C

Kada treba grijati kako bi se izbjegla plijesan?

Sa uštedom energije ne treba pretjerivati. Ako je zrak u zatvorenim prostorima prehladan, a vlažnost zraka previsoka, postoji opasnost od nastanka plijesni. Stručnjaci preporučuju relativnu vlažnost zraka između 40 i 60 posto. Rizik od pojave plijesni u nastanjenim prostorima može porasti kada temperatura zraka padne ispod 16–18 °C, posebno uz povišenu vlažnost zraka.

Važno je uvijek provjetriti prostorije nakon spavanja, kuhanja, pečenja i tuširanja kako bi vlaga izašla iz stana. Što više osoba živi u stanu, to je češće potrebno provjetravanje. Vlažnost zraka može znatno porasti i zbog veša koje se suši u zatvorenom prostoru. Prozore ne treba držati otvorene na kip, jer se tako zidovi hlade. Bolje je redovno širom otvoriti sve prozore na tri do pet minuta ili pojedine prostorije intenzivno provjetravati pet do deset minuta. Vlaga se posebno često skuplja i iza velikih komada namještaja postavljenih uz vanjske zidove.