Promjene od presudnog značaja za zajednicu

Kako je došlo do ideje osnivanja Udruženja i Kompanije?

Amra: Brand KORISNO pokrenule smo u januaru 2024, nakon 20 godina iskustva u bankarskom sektoru gdje smo radile na poslovima upravljanja održivošću, komunikacija i marketinga. Danas smo konsultantska kompanija koja pravnim licima pruža usluge u segmentu održivog poslovanja. Integrisanje strategije održivosti u poslovni model je obiman i dugotrajan zadatak, zahtijeva ljudske i materijalne resurse, a mi smo tu da klijente podržimo u tranziciji ka održivom poslovanju.
ESG (Environment, Social, Governance) je tema koja je u zadnjih nekoliko godina aktuelizirana i na našim prostorima, ali je u nekoj formi oduvijek prisutna u kompanijama samo nije bila prepoznata na ovaj način. Za sebe volimo reći da smo eksterni ESG tim za sve kompanije u BiH kojima trebaju redovne mjesečne ili jednokratne usluge implementacije održivosti i ESG modela poslovanja.

Šta za vas podrazumijeva održivo djelovanje? Zašto je ono važno?

Amra: Ako održivost „spustimo“ na nivo svakog nas pojedinačno, ona je suštinski jednostavna i primjenjiva u svakodnevnom životu. To znači odgovorno korištenje prirodnih resursa, smanjenje zagađenja, očuvanje okoliša te brigu o društvu i ekonomiji. Svi u našim domaćinstvima možemo smanjiti potrošnju električne energije i vode, reciklirati otpad koliko je moguće, ići na posao pješke ili biciklom ukoliko smo u prilici. Pogrešan je stav da kao pojedinci ne možemo učiniti ništa. Svako od nas ima svoj karbonski otisak i možemo na individualnom nivou mjeriti emisije stakleničkih gasova i raditi na njihovom smanjenju. Svima nam je cilj sačuvati planetu za sebe i za generacije kojima ostavljamo ovo jedinstveno mjesto u svemiru koje je, prema dosadašnjim naučnim saznanjima, i dalje jedino na kojem čovječanstvo može da živi.
U kontekstu kompanija, održivo djelovanje nije samo korak ka usklađivanju sa regulatornim zahtjevima nego prije svega značajna poslovna prilika prilikom ugovaranja posla sa inostranim partnerima.

Na koji način, prema vašem mišljenju i iskustvu, pojedinci i/ili udruženja/institucije/kompanije mogu pristupiti ovoj temi? Na koji način KORISNO pruža podršku u tome?

Amra: Održivost je stvar balansa, čuvanja prirode, smanjenja zagađenja, poboljšanja kvalitete života za sve nas. Ona ne kaže kompanijama da budu održive, a da zanemare svoje poslovne rezultate. Baš naprotiv. Kompanije koje integrišu ESG model poslovanja zapravo postaju atraktivne za nove eksperte koji će ih birati kao poslodavca, za investitore koji će ulagati novac u njihove projekte, za inostrane poslovne partnere koji šire svoje poslovanje.
Naše dugogodišnje iskustvo nam je pokazalo da je podizanje svijesti o ovoj temi ključ transformacije ka zdravijem društvu, stabilnijoj ekonomiji i dugoročnom očuvanju planete.
Iz tog razloga pokrenuli smo jedinstvenu edukativnu platformu www.esgkorisno.ba, čiji je cilj da se na jednom mjestu obuhvate ESG teme te da kroz prilagođen i jasan narativ, uz mnoštvo primjera, ona bude korisna svima, i građanima i kompanijama.

Čini se da održivo djelovanje podrazumijeva mnogo truda i vremena. A zapravo, toj temi se može pristupiti mnogo jednostavnije, zar ne?

Amra: Suština postizanja održivosti je saradnja. Kada različiti dijelovi društva djeluju zajedno — građani, organizacije, vlasti i privreda — moguće je ostvariti dugoročne pozitivne promjene za okoliš, ekonomiju i kvalitet života. Održivo djelovanje često zvuči kao nešto komplikovano, skupo ili zahtjevno, ali u praksi ono najčešće počinje jednostavnim koracima u svakodnevnom životu. Održivost ne znači da osoba mora potpuno promijeniti način života preko noći. Mnogo je važnije razvijati navike koje su dugoročno održive i realne. Dobar početak je da kupujete samo ono što vam je zaista potrebno.

Koliko su, prema vašem iskustvu, pojedinci spremni promijeniti svakodnevne navike?

Lejla: Teško je mijenjati stečene navike, ali je moguće. Potrebni su volja i želja za promjenom. Ono što posebno raduje jeste činjenica da su mlađe generacije mnogo osvještenije kada govorimo o održivosti. Sve više biraju brendove koji vode računa o okolišu i koji posluju odgovorno. Važno im je kako proizvodi nastaju, da li kompanije poštuju ljudska prava i kakav odnos imaju prema prirodi. Istraživanja na svjetskom nivou pokazuju da su mladi spremni platiti čak i do 20% višu cijenu za održiv proizvod. To nam pokazuje da promjena svijesti postoji i da održivost postaje važan kriterij pri donošenju odluka o kupovini.

Često se shodno socijalnim okolnostima nađemo u situaciji da pomislimo: Pa zaista bi neko trebao nešto poduzeti. Prema vašem iskustvu: Kada se to „neko bi trebao“ pretvara u „ja bih trebao“?

Lejla: Ne možemo stalno čekati da neko drugi nešto uradi. Promjene moraju početi od nas samih. Najbolji primjer za to je odnos prema otpadu i kultura njegovog odlaganja. Često vidimo situacije u kojima se kućni otpad ostavlja pored malih kanti koje nisu namijenjene za to, pa ga životinje raznesu po cijelom naselju.
Možemo imati i najmodernija komunalna preduzeća, ali nijedan sistem ne može funkcionisati bez lične odgovornosti građana. Naravno, postoje stvari koje institucije mogu unaprijediti, ali jednako je važno da svaki pojedinac razvije svijest o tome da poštuje prostor u kojem živi i ljude koji rade svoj posao.
Ako bacimo plastičnu bocu ili kesu pored kontejnera uz misao da će to neko drugi pokupiti, zapravo pokazujemo nedostatak odgovornosti prema zajednici. Održivost počinje upravo u tim malim, svakodnevnim postupcima.

Šta biste poručili pojedincima koji kažu da im za održive navike nedostaje vrijeme?

Lejla: Ako održive navike postanu sastavni dio našeg ponašanja, onda ne možemo govoriti o tome da za njih nemamo vremena. Odgovorno ponašanje ne traži dodatne sate u danu, već promjenu svijesti.
Nedavno sam pročitala zanimljivo poređenje koje odlično opisuje naš odnos prema Zemlji. Dobili ste platu i kupili ste hranu za mjesec dana. Nemate više novaca da kupujete namirnice tokom tog mjeseca. U takvoj situaciji biste vrlo pažljivo planirali potrošnju hrane kako biste je imali do kraja mjeseca, jer znate da su resursi ograničeni. Bilo bi potpuno nerazumno takmičiti se ko će od ukućana brže i više pojesti.
Međutim, upravo tako se danas ponašamo prema planeti. Zemlja ima ograničene resurse, obnovljive i neobnovljive, ali se kao društvo često ponašamo kao da su oni beskonačni. Umjesto da razmišljamo racionalno i dugoročno, često se takmičimo u prekomjernoj potrošnji i konzumerizmu. Zato održivost nije pitanje vremena, nego odnosa prema onome što imamo.

Koje su vaše male tajne održivog djelovanja u svakodnevnici?

Lejla: Trudim se što manje koristiti automobil, više pješačiti i birati jednostavne navike koje dugoročno prave razliku. Koristim staklene boce umjesto plastičnih, platnene cekere umjesto jednokratnih kesa, razdvajam otpad i gasim svjetla u prostorijama u kojima ne boravim.
Mislim da smo mnoge održive navike zapravo naučili još od naših nana i djedova, samo ih tada nismo nazivali održivošću. U našoj kulturi uvijek se govorilo da je grijeh bacati hranu, što je suštinski vrlo održiv način razmišljanja.
U posljednje vrijeme mnogo racionalnije donosim odluke o kupovini odjeće. Kupujem ono što mi zaista treba, a ne samo radi same kupovine. Mislim da upravo takve male odluke, kada ih svakodnevno ponavljamo, mogu napraviti veliku razliku.