Promjene od presudnog značaja za zajednicu

Kako je došlo do ideje osnivanja brenda KORISNO?

Amra: Brand KORISNO pokrenule smo u januaru 2024, nakon 20 godina iskustva u bankarskom sektoru gdje smo radile na poslovima upravljanja održivošću, komunikacija i marketinga. Danas smo konsultantska kompanija koja pravnim licima pruža usluge u području ESG strategije, izvještavanja, edukacije i usklađivanja poslovnih procesa s okolišnim, društvenim i upravljačkim kriterijima. Integrisanje ESG strategije u poslovni model – uključujući ciljeve, mjere, odgovornosti i praćenje rezultata – obiman je i dugotrajan zadatak, zahtijeva ljudske i materijalne resurse, a mi smo tu da klijente podržimo u razvoju i provedbi ESG mjera, poput prikupljanja podataka, definisanja ciljeva i pripreme izvještaja.
ESG (Environment, Social, Governance) je tema koja je u zadnjih nekoliko godina aktuelizirana i na našim prostorima, ali je u nekoj formi oduvijek prisutna u kompanijama samo nije bila prepoznata na ovaj način. Za sebe volimo reći da smo eksterni ESG tim za sve kompanije u BiH kojima trebaju redovne mjesečne ili jednokratne usluge izrade ESG analiza, edukacija, definiranja mjera i podrške pri izvještavanju.

Šta za vas znači odgovorno korištenje resursa u svakodnevnom životu i poslovanju? Zašto je ono važno?

Amra: Ako održivost „spustimo“ na nivo svakog nas pojedinačno, ona je suštinski jednostavna i primjenjiva u svakodnevnom životu. To za nas znači, na primjer, štedjeti energiju i vodu, pravilno odlagati i razdvajati otpad gdje postoje uslovi za to te promišljenije planirati potrošnju. Svi u našim domaćinstvima možemo smanjiti potrošnju električne energije i vode, reciklirati otpad koliko je moguće, ići na posao pješke ili biciklom ukoliko smo u prilici. Pogrešan je stav da kao pojedinci ne možemo učiniti ništa. Svako od nas kroz svakodnevne odluke utiče na potrošnju energije i resursa. Pomoću dostupnih kalkulatora moguće je okvirno procijeniti lični karbonski otisak i prepoznati područja za smanjenje emisija. Cilj je odgovornije koristiti ograničene resurse i smanjivati opterećenje okoliša u područjima na koja možemo uticati.
U kontekstu kompanija, održivo djelovanje nije samo korak ka usklađivanju sa regulatornim zahtjevima nego prije svega značajna poslovna prilika prilikom ugovaranja posla sa inostranim partnerima.

Na koji način, prema vašem mišljenju i iskustvu, pojedinci i/ili udruženja/institucije/kompanije mogu pristupiti ovoj temi? Na koji način KORISNO pruža podršku u tome?

Amra: Za nas održivost znači traženje balansa između poslovnih ciljeva, društvene odgovornosti i konkretnih mjera poput smanjenja potrošnje energije, vode i materijala te boljeg upravljanja otpadom. Ona ne kaže kompanijama da budu održive, a da zanemare svoje poslovne rezultate. Baš naprotiv. Kompanije koje sistematski rade na ESG temama mogu biti zanimljivije kandidatima, investitorima i poslovnim partnerima kojima su takvi kriteriji važni.
Naše dugogodišnje iskustvo nam je pokazalo da je podizanje svijesti o ovoj temi važan korak ka boljem razumijevanju društvenih, ekonomskih i okolišnih uticaja poslovanja.
Iz tog razloga pokrenuli smo jedinstvenu edukativnu platformu www.esgkorisno.ba, čiji je cilj da se na jednom mjestu obuhvate ESG teme te da kroz prilagođen i jasan narativ, uz mnoštvo primjera, ona bude korisna svima, i građanima i kompanijama.

Čini se da održivo djelovanje podrazumijeva mnogo truda i vremena. A zapravo, toj temi se može pristupiti mnogo jednostavnije, zar ne?

Amra: Za provedbu konkretnih ESG i okolišnih mjera važna je saradnja građana, organizacija, vlasti i privrede. Kada različiti dijelovi društva djeluju zajedno — građani, organizacije, vlasti i privreda — moguće je lakše provoditi konkretne mjere, poput boljeg upravljanja otpadom, smanjenja potrošnje resursa i unapređenja radnih i društvenih uslova. Odgovornije svakodnevne navike često zvuče kao nešto komplikovano. Održivost ne znači da osoba mora potpuno promijeniti način života preko noći. Mnogo je važnije razvijati navike koje su dugoročno realne i koje se mogu zadržati u svakodnevnom životu. Dobar početak je da kupujete samo ono što vam je zaista potrebno.

Koliko su, prema vašem iskustvu, pojedinci spremni promijeniti svakodnevne navike?

Lejla: Teško je mijenjati stečene navike, ali je moguće. Potrebni su volja i želja za promjenom. Ono što posebno raduje jeste činjenica da su mlađe generacije mnogo osvještenije kada govorimo o održivosti. Sve češće obraćaju pažnju na informacije o porijeklu proizvoda, uslovima proizvodnje, ambalaži i javno dostupnim podacima o poslovanju kompanija. Važno im je kako proizvodi nastaju, da li kompanije poštuju ljudska prava te kako upravljaju resursima, emisijama i otpadom. To nam pokazuje da promjena svijesti postoji i da informacije o porijeklu, uslovima proizvodnje, ambalaži i društvenoj odgovornosti sve češće postaju kriteriji pri donošenju odluka o kupovini.

Često se shodno socijalnim okolnostima nađemo u situaciji da pomislimo: Pa zaista bi neko trebao nešto poduzeti. Prema vašem iskustvu: Kada se to „neko bi trebao“ pretvara u „ja bih trebao“?

Lejla: Ne možemo stalno čekati da neko drugi nešto uradi. Promjene moraju početi od nas samih. Najbolji primjer za to je odnos prema otpadu i kultura njegovog odlaganja. Često vidimo situacije u kojima se kućni otpad ostavlja pored malih kanti koje nisu namijenjene za to, pa ga životinje raznesu po cijelom naselju.
Možemo imati i najmodernija komunalna preduzeća, ali nijedan sistem ne može funkcionisati bez lične odgovornosti građana. Naravno, postoje stvari koje institucije mogu unaprijediti, ali jednako je važno da svaki pojedinac razvije svijest o tome da poštuje prostor u kojem živi i ljude koji rade svoj posao.
Ako bacimo plastičnu bocu ili kesu pored kontejnera uz misao da će to neko drugi pokupiti, zapravo pokazujemo nedostatak odgovornosti prema zajednici. Odgovorno postupanje s otpadom počinje upravo u tim malim, svakodnevnim postupcima.

Šta biste poručili pojedincima koji kažu da im za održive navike nedostaje vrijeme?

Lejla: Ako navike poput štednje energije, korištenja višekratnih torbi i pravilnog odlaganja otpada postanu dio svakodnevice, onda ne možemo govoriti o tome da za njih nemamo vremena. Odgovorno ponašanje ne traži dodatne sate u danu, već promjenu svijesti.
Nedavno sam pročitala zanimljivo poređenje koje odlično opisuje naš odnos prema Zemlji. Dobili ste platu i kupili ste hranu za mjesec dana. Nemate više novaca da kupujete namirnice tokom tog mjeseca. U takvoj situaciji biste vrlo pažljivo planirali potrošnju hrane kako biste je imali do kraja mjeseca, jer znate da su resursi ograničeni. Bilo bi potpuno nerazumno takmičiti se ko će od ukućana brže i više pojesti.
Međutim, upravo tako se danas ponašamo prema planeti. Zemlja ima ograničene resurse, obnovljive i neobnovljive, ali se kao društvo često ponašamo kao da su oni beskonačni. Umjesto da razmišljamo racionalno i dugoročno, često se takmičimo u prekomjernoj potrošnji i konzumerizmu. Zato odgovornije korištenje resursa nije samo pitanje vremena, nego odnosa prema onome što imamo.

Koje svakodnevne navike koristite kako biste smanjili potrošnju resursa i količinu otpada?

Lejla: Trudim se što manje koristiti automobil, više pješačiti i birati jednostavne navike poput hodanja, korištenja staklene boce i platnenog cekera te gašenja svjetla u prostorijama u kojima ne boravim. Koristim staklene boce umjesto plastičnih, platnene cekere umjesto jednokratnih kesa, razdvajam otpad i gasim svjetla u prostorijama u kojima ne boravim.
Mislim da smo mnoge održive navike zapravo naučili još od naših nana i djedova, samo ih tada nismo nazivali održivošću. U našoj kulturi uvijek se govorilo da je grijeh bacati hranu – što je blisko današnjoj ideji smanjenja otpada od hrane.
U posljednje vrijeme mnogo racionalnije donosim odluke o kupovini odjeće. Kupujem ono što mi zaista treba, a ne samo radi same kupovine. Mislim da upravo takve male odluke, kada ih svakodnevno ponavljamo, mogu pomoći da kupujemo promišljenije i stvaramo manje nepotrebnog otpada.