Od oko 10.000 poznatih vrsta algi, oko 145 je jestivo za ljude. Morske alge sastavni su dio azijske kuhinje - u Japanu, naprimjer, čine čak petinu dnevne konzumacije. Jedno israživanje provedeno u Evropi također je pokazalo da su alge bile dio ishrane u neolitskom razdoblju. Ovo svestrano vodeno bilje danas se rijetko pojavljuje na tanjiru u našem dijelu svijeta. Ali i to se mijenja! Alge se smatraju hvaljenom superhranom. Pogledajmo šta stoji iza trenda konzumiranja morskih algi.

Koliko je održivo jesti alge?

Kao i kod svake biljne ishrane, algama se daje prednost ispred proizvoda životinjskog porijekla kada je u pitanju prihvatljivost za klimu. Postoje i prednosti u poređenju s poljoprivrednim proizvodima: alge rastu brže i trebaju manje hranjivih tvari od konvencionalnih usjeva. Da bi napredovale, trebaju im (skoro) samo sunčeva svjetlost i voda. Kulture algi zato ne zavise od plodnog tla. Mogu se uzgajati i u gradovima, što je veliki potencijal za globalnu proizvodnju hrane. Ali, najbolje od svega: alge pretvaraju CO₂ u kisik, provodeći fotosintezu.

Savjet: saznajte sve o biljnoj ishrani u našem članku Veganstvo za početnike.

Postoji još jedna posebnost mikroalgi: za razliku od makroalgi (koje se nazivaju i morske alge), mikroalge su mikroskopske biljke koje se sastoje od jedne ćelije. Zato je uzgoj mikroalgi posebno efektan, jer se uzgojena biomasa algi može u potpunosti iskoristiti, za razliku od njihovih biljnih srodnika na kopnu, gdje se osim ploda nalaze i stabljike, korijenje i lišće koji nerijetko zaostaju kao otpaci.

Koliko je zdravo jesti alge, kao što su spirulina i hlorela?

Sa svojom bogatom mješavinom vitamina, minerala i elemenata u tragovima, alge su važan izvor hranjivih tvari. Jestive alge mogu poslužiti kao izvor kalcija, magnezija, željeza, cinka, selena i joda. Neke vrste algi bogate su višestruko nezasićenim masnim kiselinama (naprimjer, omega-3 masne kiseline).

“Povrće iz mora” također je niskokalorično, a bogato vlaknima i visokokvalitetnim proteinima. Sadržaj bjelančevina uporediv je s onim iz soje, a veći je nego u jajima. Vitamin B12 koji sadrži, često se ističe i promoviše kao zamjena u veganskoj ishrani za vitamin koji sadrži meso. Međutim, većinu vrsta algi – uključujući spirulinu – ljudi ne mogu koristiti. Izuzetak je alga hlorela.

Sadržaj hranjivih tvari u algama može jako varirati i zavisi od brojnih faktora. Kvalitet vode, vrijeme berbe i proces sušenja igraju važnu ulogu. Sezonske i klimatske fluktuacije također mogu utjecati na kvalitetu. Osim toga, mnoge zdravstvene tvrdnje nisu naučno utemeljene. Istraživanja o pozitivnom djelovanju algi svakako postoje. Međutim, nerijetko se provode na kulturama ćelija ili životinjama i teško da dopuštaju donošenje bilo kakvih zaključaka o ljudima.

Može li biti štetno jesti alge?

Konzumacija algi se ne preporučuje svima, pogotovo zbog visokog sadržaja joda. Svježe alge sadrže manje joda od osušenih proizvoda. Namakanje sušene morske trave u vodi prije kuhanja može donekle smanjiti sadržaj joda. U slatkovodnim algama kao što su hlorela ili spirulina ima manje ovog elementa u tragovima nego u morskim algama. Porijeklo je također važno: u azijskim kulturama algi često se plod bere tek nakon godinu dana, a u evropskom uzgoju samo nakon nekoliko mjeseci, što znači da se manje joda može nakupiti u biljkama tokom kraćeg vremenskog perioda. Posebno bi trudnice, osobe s oslabljenim imunološkim sistemom ili oboljeli od štitne žlijezde trebali potražiti savjet doktora prije redovne ili veće konzumacije algi. (Ovdje potražite još savjeta o tome koju hranu trudnice ne bi trebale jesti: Ovih 8 namirnica trudnice ne bi smjele jesti | ACTIVE BEAUTY)

Alge su vrijedne za ekosisteme, jer filtriraju zagađivače iz vode. Međutim, ako želimo jesti alge, to je nedostatak. Teški metali kao što su olovo, kadmija, živa ili arsen ne bi smjeli završiti na tanjiru.

Osim toga, moguće su interakcije s lijekovima, posebno antidijabeticima ili antikoagulansima. Budite oprezni sa spirulinom koja se često smatra superhranom, jer može vezati teške metale poput željeza pa zato može prouzrokovati nedostatak željeza ako se konzumira u velikim količinama.

Kakvog su okusa alge?

Evropljani se na alge obično trebaju neko vrijeme navikavati: slan, riblji morski okus tipičan je za mnoge sorte. Ovaj pikantni okus punog tijela naziva se „umami“, što na japanskom znači „ukusno“. To je uzrokovano visokim, prirodnim sadržajem glutamata u mnogim algama.

Ali postoje i razlike među algama: slatkovodne alge nemaju riblju aromu – neke su skoro bezukusne. Popularna alga spirulina prilično je blaga i mnoge podsjeća na okus gljiva, sjemenki tikve ili kvasac. Neki ljudi opisuju okus alge hlorele kao okus sijena.

Gdje se jestive alge mogu kupiti?

U jednom azijskom restoranu najbolje su nam bile poznate takozvane makroalge: naprimjer crvene alge Nori i Dulse, smeđe alge Kombu, Wakame, morske špagete i Hijiki ili zelene alge Ulva. Makroalge se najčešće nalaze u osušenom obliku u dobro opremljenim supermarketima, prodavnicama zdrave hrane ili na internetu. Ponekad su dostupne, svježe ili smrznute, u azijskim prodavnicama. Usput: bijele naslage na osušenim algama nisu nužno plijesan. Obično je to glutamat koji se stvara tokom sušenja.

Najpoznatiji predstavnici jednoćelijskih mikroalgi su zelena alga hlorela i modrozelena alga spirulina, koja je, strogo uzevši, bakterija. Mikroalge su prvenstveno dostupne kao dodaci ishrani, naprimjer, u obliku praha, tableta ili ulja algi, u drogerijama ili apotekama.

Postoji nekoliko stvari na koje trebate obratiti pažnju pri kupovini algi: sadržaj joda i maksimalna količina konzumacije trebaju biti navedeni na proizvodu. Alge organske kvalitete svakako su poželjnije. Ako je nejasno porijeklo ili kontrola kvalitete, bolje je ne kupovati ih.

Usput, alge su sve popularnije ne samo u kuhinji nego i u kupatilu.

Alge kao hrana– tri savjeta koja morate isprobati

Ako želite jesti više algi, ali vas odbija neobičan okus, pristupite tome strpljivo. Naše se tijelo može naviknuti na novu hranu. Ako promijenite svoju ishranu tako da uključite puno vlakana, u početku biste mogli imati problema s probavom i napuhan stomak.

Imamo tri savjeta o tome kako jednostavno uvrstiti alge u svoju ishranu:

1. Morske alge kao veganski zgušnjivač

Alge su posebno zanimljive za vegane, jer su pogodne za stvrdnjavanje tečnosti. U tu svrhu koriste se ekstrakti makroalgi. Tri najčešća proizvoda su: agar-agar, karagenan i alginat.

Agar-agar i karagenan proizvode se od mljevenih crvenih algi, a alginat se pravi od smeđih algi. Agar-agar ima najveću čvrstoću želiranja i stoga je pogodan kao vezivo za umake i kolače, ali i za izradu sireva. Karagenan se uglavnom koristi kao stabilizator u mliječnim proizvodima. Naprimjer, sprečava flokulaciju šlaga. Alginat služi kao zamjena za želatinu u proizvodnji sladoleda, jogurta i voćnih deserata.

2. Alge u obliku praha

„Sakriti“ alge u hrani lakše je nego što mislite. Mikroalge, kao što je spirulina ili hlorela dostupne su u obliku praha. Alge se lako mogu dodati u domaće tijesto za hljeb li tjesteninu, pa čak i smoothije. Jedini nedostatak: zbog visokog sadržaja hlorofila u prahu algi, obogaćena jela poprimaju zelenkastu do sivkastu nijansu.

3. Morske alge kao zamjena za začin

Još jedan savjet za postepeno privikavanje na okus morske trave u vašoj hrani: so jednostavno zamijenite suhim, zdrobljenim pahuljicama morske trave. To daje jak okus s više hranjivih tvari i manje natrija. Posebno se mogu oplemeniti jela i salate iz woka, kao i jela od jaja, pirea ili tjestenine.