Nedostatak željeza pogađa brojne žene: preporuke ginekologinje

Zašto je našem tijelu potrebno željezo?

Prema Njemačkom društvu za ishranu (DGE), željezo je jedan od životno važnih elemenata u tragovima koje tijelo ne može samo proizvesti. Većina željeza u tijelu nalazi se u hemoglobinu crvenih krvnih ćelija. Zalihe željeza postoje i u jetri, slezeni i koštanoj srži. Željezo se nalazi i u mioglobinu, crvenom pigmentu mišića. „Zadaća hemoglobina jeste prenositi kisik iz pluća do naših organa i mišića. Ako nedostaje željeza, ta opskrba postepeno sve slabije funkcioniše“, objašnjava dr. Lunzer-Mühl. Željezo je potrebno i za proizvodnju energije u ćelijama, sposobnost mišića za rad, imunološki sistem te različite metaboličke procese. Među ostalim, važno je za sintezu DNK i metabolizam vitamina A, D i K.

Kako prepoznati nedostatak željeza?

„Tegobe kod nedostatka željeza često se razvijaju postupno i nisu uvijek jednoznačne“, kaže stručnjakinja. Umor, smanjena sposobnost podnošenja napora ili problemi s koncentracijom ponekad se pripisuju i drugim uzrocima, npr. zahtjevnoj porodičnoj svakodnevnici s malom djecom, prevelikom mentalnom opterećenju ili nedostatku sna.

Sljedeći simptomi tipični su za nedostatak željeza:

• neuobičajen ili dugotrajan umor
• problemi s koncentracijom i „moždana magla“
• smanjena tjelesna izdržljivost
• glavobolja ili vrtoglavica
• lupanje srca ili nedostatak zraka pri naporu
• bljedilo
• opadanje kose i lomljivi nokti
• ispucani uglovi usana
• nemirne noge, posebno navečer
• povećana sklonost infekcijama.

Koje krvne vrijednosti upućuju na nedostatak željeza?

Vrijednost željeza u serumu pokazuje trenutnu količinu željeza koja cirkuliše krvlju: bilo u nevezanom obliku, bilo vezana za transportne proteine. „Međutim, sama vrijednost željeza u serumu nije posebno informativna, jer dosta varira“, objašnjava dr. Lunzer-Mühl. „Zato pojedinačnu vrijednost nikada ne treba procjenjivati izdvojeno. I referentni rasponi mogu se razlikovati ovisno o u zavisnosti od laboratorije.“
Najvažniji pokazatelj zaliha željeza jeste feritin. On pokazuje koliko su dobro popunjene zalihe željeza u tijelu. Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, kod zdravih odraslih osoba vrijednost feritina niža od 15 µg/l upućuje na ispražnjene zalihe željeza. Međutim, mnogi stručnjaci u slučaju simptoma, već vrijednosti niže od približno 30 µg/l, smatraju preniskima. „Tačna procjena zavisi od simptoma, laboratorijskih nalaza i individualne situacije“, naglašava ginekologinja.
Feritin može biti povišen kod upala, infekcija ili određenih hroničnih bolesti. „Zbog toga prividno normalna vrijednost može prikriti nedostatak“, upozorava stručnjakinja. Prema WHO-u, kod upalnih bolesti već vrijednost feritina niža od 70 µg/l može upućivati na nedostatak željeza.

Zato se uz feritin posmatraju i druge krvne vrijednosti:

Hemoglobin (Hb) pokazuje postoji li već slabokrvnost (anemija). „Kod žena koje nisu trudne WHO anemijom smatra vrijednost nižu od 12 g/dl. U trudnoći je granična vrijednost načelno niža i zavisi od razdoblja trudnoće“, objašnjava ginekologinja.
Srednji volumen eritrocita (MCV) i prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu (MCH) opisuju veličinu, odnosno sadržaj hemoglobina u crvenim krvnim ćelijama. Kod dugotrajnijeg nedostatka željez,a obje su vrijednosti često snižene.
Zasićenost transferina pokazuje koliki je udio transportnog proteina transferina zaista vezan za željezo. Niska zasićenost ide u prilog dijagnozi.
C-reaktivni protein (CRP) najvažniji je laboratorijski pokazatelj u krvi za otkrivanje upale. Upala može utjecati na vrijednost feritina i učiniti je nepouzdanom.

Nedostatak željeza i anemija uzrokovana nedostatkom željeza

„Kod nedostatka željeza prije svega se smanjuju zalihe željeza. Anemija uzrokovana nedostatkom željeza nastaje tek poslije, kada tijelo više ne može stvarati dovoljno hemoglobina i crvenih krvnih ćelija“, objašnjava ginekologinja. „Međutim, uredna krvna slika ne isključuje rani nedostatak željeza.“ Zato je moguće imati tegobe iako je vrijednost hemoglobina još unutar normalnog raspona.
Kod izražene anemije uzrokovane nedostatkom željeza mogu se pojaviti simptomi poput nedostatka zraka, ubrzanog rada srca, izrazite slabosti ili problema s cirkulacijom. „Takve tegobe treba što prije liječnički razjasniti“, upozorava ginekologinja.

Koji su uzroci nedostatka željeza?

Prema Njemačkom društvu za ishranu (DGE), u rizične skupine ubrajaju se dojenčad, djeca i adolescenti, žene prije menopauze, trudnice, vrhunski sportaši te osobe koje često daruju krv. Osobe koje se hrane vegetarijanski ili veganski trebaju posebno paziti na uravnoteženu ishranu i dovoljan unos hranjivih tvari. Hronične upalne bolesti probavnog sistema, naprimjer. Crohnova bolest ili celijakija, mogu uzrokovati nedovoljnu apsorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta. Apsorpcija željeza može biti smanjena i nakon operacija želuca ili crijeva. Kod hroničnih upala, hroničnih bolesti bubrega, crijeva i pluća, raka i pretilosti, oslobađanje pohranjenog željeza iz tkiva u krvotok može biti poremećeno.
Tada govorimo o funkcionalnom nedostatku željeza. Nedostatak željeza može nastati i zbog gubitka krvi pri nezgodama ili porodu te zbog neprimijećenih krvarenja u probavnom sistemu.
„Kod ponavljajućeg nedostatka željeza nije dovoljno samo nadoknaditi željezo, nego uvijek treba utvrditi i uzrok“, naglašava dr. Lunzer-Mühl.

Nedostatak željeza kod žena

„Kod žena koje imaju menstruaciju, redovan gubitak krvi jedan je od najčešćih uzroka nedostatka željeza“, kaže ginekologinja. Posebno su ugrožene žene i djevojke s vrlo dugim ili obilnim menstruacijskim krvarenjem, jer se sa svakim mililitrom krvi gubi i željezo. Potreba za željezom znatno je povećana i tokom trudnoće i dojenja.

Kada se menstruacija smatra preobilnom?

Kod hipermenoreje riječ je o neuobičajeno obilnom menstruacijskom krvarenju. Ali, koliko je krvi previše, a šta je još normalno? I kako se količina krvi uopšte može procijeniti? „U svakodnevnom životu niko ne mora mjeriti količinu krvi do mililitra“, objašnjava dr. Lunzer-Mühl. „Ključno je koliko krvarenje narušava svakodnevni život. U medicinskom smislu menstruacija se smatra obilnom ako gubitak krvi ograničava tjelesne, društvene ili poslovne aktivnosti.“

Tipični znakovi obilnog menstruacijskog krvarenja jesu:

• Uložak ili tampon potrebno je promijeniti već nakon jednog do dva sata.
• Potrebno je istovremeno upotrebljavati dva menstrualna proizvoda, naprimjer, uz menstrualnu čašicu i uložak.
• Krvarenje traje duže od sedam dana.
• Izlučuju se veći krvni ugrušci.
• Uprkos menstrualnoj zaštiti, krv probije na odjeću ili posteljinu.
• Zbog krvarenja se izbjegavaju sport, posao ili druge aktivnosti.
• Tokom ili nakon menstruacije javljaju se izrazit umor, vrtoglavica ili nedostatak zraka.

„Vrlo obilna menstruacija nije nešto što žena jednostavno mora podnositi“, naglašava ginekologinja. „U pozadini mogu biti hormonski poremećaji, miomi, polipi, adenomioza ili, rjeđe, poremećaj zgrušavanja krvi.“ Zato bi djevojke i žene koje imaju tegobe trebale ginekološki utvrditi uzrok i liječiti ga.

Željezo pri planiranju trudnoće i tokom trudnoće

Dovoljan unos željeza vrlo je važan pri planiranju trudnoće i tokom trudnoće. „Nedostatak željeza, doduše, ne sprečava automatski trudnoću. Međutim, za tijelo je znatno povoljnije započeti trudnoću s dobro popunjenim zalihama istog“, objašnjava ginekologinja. Idealno bi bilo provjeriti zalihe željeza već prije trudnoće, posebno u slučaju obilnih menstruacija, veganske ili vegetarijanske ishrane, ranijeg nedostatka željeza ili izraženog umora. Tokom trudnoće redovno se kontroliše krvna slika. „Ako postoji povećan rizik ili je vrijednost hemoglobina odstupajuća, potrebno je dodatno odrediti i vrijednost feritina“, objašnjava stručnjakinja. Naime, tokom trudnoće povećava se potreba za željezom, jer tijelo mora proizvesti više krvi kako bi opskrbilo posteljicu i dijete. Prema Austrijskom liječničkom časopisu, željezo ima važnu ulogu u rastu i razvoju srednjeg nervnog sistema te moždanih funkcija nerođenog djeteta. Nedostatak željeza, s anemijom ili bez nje, povećava i rizik od prijevremenog poroda, niske porođajne težine te perinatalne i neonatalne smrtnosti. Status željeza utiče i na dojenje te količinu majčinog mlijeka, jer se ono stvara iz krvi. Kod anemije uzrokovane nedostatkom željeza, količina mlijeka može biti smanjena.

Međutim, preparate željeza ne bi trebalo uzimati nasumično, na vlastitu ruku i u visokim dozama. „Dozu, preparat i trajanje terapije treba uskladiti s doktorom koji vodi liječenje“, naglašava ginekologinja.

Kako se može liječiti nedostatak željeza?

Infuzije željeza i pripravci željeza

Kada se nedostatak željeza može liječiti dodacima ishrani, a kada je potrebna infuzija željeza? „Kod blagog do umjerenog nedostatka željeza, pripravci željeza za oralnu primjenu najčešće su prvi izbor“, kaže stručnjakinja. „Presudno je odabrati odgovarajući pripravak s terapijski dovoljnom količinom elementarnog željeza. Uobičajeni multivitaminski pripravak najčešće nije dovoljan za liječenje stvarnog nedostatka.“
Međutim, tablete željeza ne podnose svi dobro. Mogu uzrokovati mučninu, bolove u stomaku, zatvor ili proljev. Tamna boja stolice, s druge strane, najčešće je bezopasna. „Koja su doza i ritam uzimanja prikladni, treba odrediti individualno“, kaže dr. Lunzer-Mühl.

Intravenska infuzija željeza prije svega je opravdana u sljedećim slučajevima:

• oralni pripravci ne podnose se ni nakon prilagodbe
• željezo se ne apsorbuje dovoljno kroz crijeva
• izraženi nedostatak potrebno je brzo nadoknaditi
• prisutna je izražena anemija
• dolazi do značajnog gubitka krvi
• liječenje tabletama nema dovoljan efekat.

„Infuzija ipak nije wellness-tretman za nespecifičan umor“, naglašava ginekologinja. „Trebala bi se primijeniti tek nakon potvrđene dijagnoze, izračuna potrebne količine željeza i doktorske procjene koristi i rizika.“ I nakon uspješnog liječenja potrebno je utvrditi zbog čega je nedostatak nastao: u suprotnom će se zalihe ubrzo ponovo isprazniti.

Ishrana bogata željezom

Tijelo ne može samo proizvesti željezo, pa ga je potrebno redovno unositi hranom. Prema Njemačkom društvu za ishranu (DGE), tijelo bolje iskorištava željezo iz namirnica životinjskog porijekla, nego iz biljnih izvora. Zato se željezo smatra kritičnim nutrijentom u vegetarijanskoj ili veganskoj ishrani te se preporučuje savjetovanje s nutricionistom. Ipak, pažljivim odabirom biljnih izvora željeza može se postići uporediv, a ponekad i veći unos željeza nego kod osoba koje jedu i namirnice životinjskog porijekla.

Dobri izvori željeza su proizvodi od cjelovitih žitarica, meso (posebno iznutrice poput jetre i bubrega), mahunarke (leća, grah i grašak), zeleno lisnato povrće (špinat i matovilac) te orašasti plodovi i sjemenke (sjemenke tikve i indijski oraščići). Lisičarke i tamna čokolada također imaju visok udio željeza, ali ne bi ih trebalo konzumirati u većim količinama. Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza, dok je određeni biljni sastojci, takozvani polifenoli (u kafi i crnom čaju), otežavaju.