Zašto su insekti prava čudesna bića na šest nogu

Insekti su prvaci evolucije

Najmanji samostalno živući kukac jedva je vidljiv golim okom: minijaturni žuti kukac Scydsella musawasensis dugačak je samo 0,325 milimetara, kao sitno zrno pijeska. Među najvećim predstavnicima je divovski štapić Phobaeticus chani koji može narasti do preko 56 centimetara s raširenim nogama. Te dvije vrste samo su dva od oko milion poznatih vrsta kukaca. Kukci čine polovinu svih naučno opisanih vrsta životinja. Zato su kukci i njima slični najraznolikija skupina životinja na Zemlji.

Prilagođeni su brojnim staništima

Prvi kukci pojavili su se prije otprilike 480 miliona godina, u ranom paleozoiku, puno prije dinosaura. Uspjeh njihove rasprostranjenosti na zemlji dijelom je uzrokovan raznolikošću oblika. Odrasli kukci sa šest nogu podijeljeni su u tri dijela: glavu, prsa i stražnji dio tijela. To je jednostavan, ali genijalan princip građe, jer se ti dijelovi mogu prema potrebi mijenjati ili prilagođavati životnom prostoru.
U tropskim prašumama živi najviše vrsta kukaca. Prodrli su i do polarnih područja, a skoro da ih nema jedino u morima.

Raznoliki izvori hrane

Također, ličinke i odrasli kukci često imaju potpuno različite načine života pa se ne takmiče za hranu. Uz to, skoro svi kukci ulaze u simbiotske odnose s mikroorganizmima, prilagođavajući se time specifičnim ishranama. Tako, naprimjer, mikroorganizmi u crijevima termita pomažu u razgradnji drva, proizvodeći tvari za probavu kao u malim bioreaktorima.

Insekti su nezamjenjivi za prirodu

Kukci uklanjaju izmet i leševe, razgrađuju mrtvo drveće i lišće te vraćaju hranjive tvari u tlo. Tako, naprimjer, sitni beskrilni skakači postoje već od prahistorije u svakom kubičnom metru šumskog tla. Osim toga, kukci su važna karika u lancu ishrane, jer ih jedu pauci, ptice, šišmiši, vodozemci i ribe.

Oprašivanje cvjetnica

Njihova najvažnija uloga su oprašivači. Zemaljske cvjetnice zavise od prenosu peludi. Ako to ne obavi vjetar, kukci pomažu u biljnim pupoljcima. Oko 88 posto biljaka oprašuju kukci.
To koristi i ljudima: svaki treći zalogaj koji pojedemo moguć je tek zahvaljujući oprašivanju koje obavljaju insekti. Samo u Evropi oko 4000 vrsta povrća zavisi od šesteronožaca, kao i 75 posto svih uzgajanih žitarica. Međuvladina platforma za bioraznolikost (IPBES) procijenila je ekononsku vrijednost oprašivača na 577 milijardi eura globalno. Jedna jedina divlja pčela može oploditi i do 5000 cvjetova. Te brojke jasno pokazuju: prirodno oprašivanje ničim se ne može nadomjestiti.
Osim toga, grabežljivi insekti jedu štetnike i tako u poljoprivredi djelimično preuzimaju ulogu pesticida. Jedna bubamara može u jednom danu pojesti i do 150 lisnih uši.

Insekti su važan izvor proteina

Ipak, kukci nas hrane i direktno. Više od dvije milijarde ljudi u Aziji, Africi i Latinskoj Americi imaju bogatu proteinsku hranu od kukaca. S obzirom na prehrambenu vrijednost, ne zaostaju za mesom, a pritom ne zagađuju okolinu i troše manje energije, prostora i vode nego stoka. Kao hladnokrvne životinje, kukci ne troše energiju na stvaranje topline i mnogo učinkovitije koriste hranjive tvari. Proizvodnja hrane na bazi kukaca stvara tri puta manje stakleničkih plinova nego perad, a čak 20 puta manje nego goveda.

Insekti su zanimljivi za biomedicinu

Popularnost kukaca kao izvora hemikalija raste. Oni posjeduju ogroman arsenal hemikalija koje su vrlo zanimljive za biotehnologiju, posebno za medicinu. Naučnici se nadaju velikim probojima u tom smislu.

Tri primjera kako bi insekti mogli koristiti medicini

Žohari bi, naprimjer, mogli pomoći u rješavanju problema otpornosti na antibiotike. Ove se vrste radije zadržavaju u prljavim staništima pa su zato razvile imunosne reakcije protiv mnogih uzročnika bolesti. U njihovom moždanom i nervnom tkivu nalaze se tvari s izraženim antibiotskim efektom.

Nadalje, postoji nada u borbi protiv zaraznih bolesti koje prenose komarci. U hemolimfi (krvi) azijske bubamare pronađena je tvar nazvana harmonin koja djeluje protiv tropskih bolesti malarije, bilharzioze i lišmanioze.

I u istraživanju raka insekti su vrlo zanimljivi. Mnoge vrste kornjača koriste otrov pederin kako bi zaštitile svoja jaja od grabežljivaca. Taj se otrov ne stvara u samim kukcima, nego ga proizvode bakterije i drugi mikroorganizmi koji kao simbionti žive u njima. Pokazalo se da ima snažan antitumorski efekat.

Zašto su insekti ugroženi izumiranjem

Insekti su važni bioindikatori koji vrlo osjetljivo reaguju na promjene u svom staništu i tako odražavaju kvalitetu okoline. Nauka je zato uznemirena: 40 posto svih vrsta insekata ugroženo je izumiranjem, a svake godine procjenjuje se gubitak od 2,5 posto biomase kukaca. „U nekim smo područjima zabilježili pad letećih kukaca od oko 75 posto“, kaže biologinja i ekologinja Carolina Trcka-Rojas, voditeljica projekta u Savezu za zaštitu prirode Austrija. Izumiranje insekata jedno je od najopsežnijih izumiranja vrsta na planetu.

Izumiranje insekata uzrokovano ljudskim djelovanjem

Razlozi su poznati i brojni: gubitak prikladnih staništa, drastično „usitnjavanje“ krajolika zbog izgradnje i betoniranja, snažna intenzivacija poljoprivrede i šumarstva te velika upotreba pesticida. Uzroci izumiranja insekata su i onečišćenje zraka i svjetlosno onečišćenje, opterećenje mikroplastikom (koja, među ostalim, mijenja mikrobiom pčela), pomorski saobraćaj koji oštećuje ličinke kukaca uz obale voda, kao i elektrosmog od dalekovoda visokog napona koji narušava sposobnost učenja i orijentacije medonosnih pčela.

Mogućnosti djelovanja za politiku i pojedince

„Još uvijek imamo mogućnosti djelovati: staništa se moraju zaštititi i stvarati nova. Službene preporuke za djelovanje i smjernice mogu u tome pomoći“, zahtijeva Trcka-Rojas. EU je postavila cilj da do 2030. preokrene pad broja insekata. To je zapisano u EU inicijativi za oprašivače i u EU strategiji bioraznolikosti do 2030. „Ali uz to se stalno pojavljuju novi zastoji. Tek je početkom 2026. EU objavila planove da vremenski neograničeno dopusti pesticide. Ovdje treba učiniti više za okolinu“, kaže stručnjakinja.
Ipak i kao pojedinac možete se u svom okruženju zauzeti za zaštitu insekata. „Prirodni vrtovi, kao i živice te cvjetne „otočiće“ od autohtonih biljnih vrsta, mogu mnoge vrste sačuvati od izumiranja“, ohrabruje Trcka-Rojas. Osim toga, na balkonu i u vrtu treba izbjegavati pesticide te se umjesto toga osloniti na biološku zaštitu od štetnika.

Šta bi značio nestanak insekata sa Zemlje

Kad bi insekti nestali, to bi imalo dramatične posljedice, posebno zbog njihove uloge oprašivača. Posebno treba istaknuti divlje pčele, od kojih je u Evropi skoro svaka druga vrsta ugrožena izumiranjem. Iako je važnost medonosnih pčela koje uzgajaju ljudi neupitna, bilo bi rizično prepustiti samo njima oprašivanje poljoprivrednih kultura. Naime, divlje pčele rade dvostruko efektnije od svojih „sestara“ koje žive u košnicama. Bez oprašivača bi naša ishrana postala vrlo jednolična. Mnoge vrste voća i povrća morale bi se zamijeniti rižom, kukuruzom ili krompirom. Istraživačice i istraživači procjenjuju da bi s nestankom skupljačica peludi mogli izgubiti i do 40 posto nekih ključnih hranjivih tvari koje unosimo putem biljaka. Prinosi poljoprivrednih kultura snažno bi se smanjili ili potpuno izostali. Posebno se mnoge samonikle biljke više ne bi oprašivale bez divljih pčela. Prehrambena osnova i staništa brojnih drugih životinja opustjela bi. Izumiranje pčela pokrenulo bi razornu lančanu reakciju izumiranja brojnih drugih vrsta.