Ovo je 10 najzdravijih namirnica na svijetu
Ovaj je sažetak izrađen uz pomoć umjetne inteligencije i ljudski provjeren.
Ali, koje vrste superhrane donose posebno mnogo hranjivih tvari u maloj količini? Donosimo odgovore.
Šta namirnice čini zdravima?
Zdrave namirnice trebale bi biti što prirodnije i odlikovati se visokom gustoćom hranjivih tvari. To znači: da sadrže mnogo vitamina i minerala, a istovremeno malo šećera, nezdravih masti ili jako prerađenih sastojaka. Posebno su vrijedni povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i kvalitetna biljna ulja.
Ovo je 10 najzdravijih namirnica na svijetu
Koje namirnice nas najbolje podržavaju u očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od hroničnih bolesti? Tim istraživača sa Univerziteta William Paterson u New Jerseyju (SAD) bavio se tim pitanjem i u jednom istaživanju ispitao 41 vrstu voća i povrća prema gustoći hranjivih tvari. Istraživanje pokazuje da najzdravije namirnice često rastu neposredno pred našim vratima.
1. Potočarka: potočarka je u istraživanju postigla maksimalan broj bodova i time se smatra namirnicom najbogatijom hranjivim tvarima. Bogata je vitaminom C, vitaminom K i beta-karotenom, sadrži kalcij i željezo, antioksidativne biljne tvari te podržava imunološki sistem i zaštitu ćelija. Njen blago ljutkast okus podsjeća na kres salatu i gorušicu. Posebno dobro pristaje kao dodatak na hljebu s puterom.
2. Kineski kupus: posebno je niskokaloričan i sadrži mnogo vitamina C i folne kiseline. Kineski kupus pruža vrijedna vlakna za probavu, sadrži antioksidativne biljne tvari i zato je idealna podrška imunološkom sistemu. U korejskoj kuhinji rado se prerađuje u kimchi. Ovdje se nalazi jednostavan recept za pripremu.
3. Blitva: ovo zeleno lisnato povrće ističe se magnezijem, željezom i vitaminom K koji je, između ostalog, važan za kosti i mišiće. Osim toga, blitva pruža važne antioksidanse. Kod nas je sezona blitve od juns do oktobra. Njena aroma podsjeća na mješavinu špinata i cvekle. Ukusna je sama, kuhana na pari ili pirjana, a prikladna je i kao sastojak u kuglicama.
4. Cvekla: nitrat iz gomolja potiče cirkulaciju. Bogata je folnom kiselinom i podržava regeneraciju ćelija. Ovo zimsko povrće ne osvaja samo svojom intenzivnom bojom nego i okusom, a može se konzumirati, naprimjer, u obliku supe.
5. Špinat: bogat je željezom i magnezijem te sadrži beta-karoten koji tijelo može pretvoriti u vitamin A. Vitamin A, između ostalog, doprinosi očuvanju vida i pruža podršku pri obnavljanju ćelija kože. Špinat je ukusan sirov i kuhan, a odličan je sastojak za zdjelu sa zdravim sastojcima.
6. Radič: listovi su blagogorkog okusa i potiču probavu. Radič, između ostalog, sadrži inulin koji djeluje prebiotički i time podržava zdravu crijevnu floru.
8. Peršun: omiljena začinska biljka u kuhinji pravi je izvor hranjivih tvari. Bogata je vitaminom C, sadrži željezo i kalcij te podržava imunološki sistem.
9. Lisnata gorušica: pikantno lisnato povrće iz porodice krstašica poznato je prije svega u azijskoj kuhinji. Sadrži vitamine A i C te antioksidativne biljne tvari.
10. Endivija: blago gorki listovi potiču probavu, bogati su vlaknima i sadrže folnu kiselinu.
Koja bi se skupina namirnica trebala svake sedmice nalaziti na jelovniku?
Povrće bi se trebalo svakodnevno naći na tanjiru u što raznolikijoj varijanti, jer svaka boja povrća donosi različite, vrijedne hranjive tvari, kao i sekundarne biljne tvari. Dalje, nutricionisti preporučuju da se svake sedmice redovno u jelovnik uključe mahunarke, orašasti plodovi i cjelovite žitarice. One opskrbljuju tijelo vlaknima, vitaminima i mineralima te pridonose dugotrajnom osjećaju sitosti. Jednom do dva puta sedmično korisne su i masnije vrste ribe poput lososa ili skuše, jer pružaju vrijedne omega-3 masne kiseline. Oni koji se hrane vegetarijanski ili veganski mogu se okrenuti biljnim izvorima omega-3 masnih kiselina poput lanenih sjemenki, sjemenki chia ili oraha.
Kojih je pet namirnica dobro za dobru crijevnu floru?
1. Prirodni jogurt i fermentisane namirnice poput kimchija ili kiselog kupusa: pružaju prirodne bakterije mliječne kiseline i mogu podržati raznolikost crijevne flore.
2. Zobene pahuljice: sadrže topiva vlakna koja služe kao hrana dobrim crijevnim bakterijama i istovremeno potiču probavu.
3. Mahunarke: grah, leća i slanutak bogati su vlaknima i pridonose razmnožavanju dobrih crijevnih bakterija.
4. Luk i bijeli luk: sadrže prebiotička vlakna poput inulina koja dobrim crijevnim bakterijama služe kao izvor energije.
5. Jabuke: sadrže pektin (prije svega u kori), topivo vlakno koje može podržati zdravlje crijeva i pozitivno utjecati na sastav crijevne flore.
U dm-u postoji velik izbor namirnica koje podržavaju dobro funkcionisanje crijevne flore:
