UV-zaštita i krema za sunčanje za bebe i djecu: savjeti dermatologinje

Zašto je koža beba toliko osjetljiva na UV-zrake?

Koža beba i djece još je nezrela kada je riječ o stvaranju sebuma te je stoga sklona suhoći. Osim toga, otprilike je četiri puta tanja od kože odraslih. Zato UV-zrake mogu prodrijeti mnogo dublje u tijelo.
Postoji još jedan važan razlog zašto kožu beba i male djece treba posebno štititi od UV-zračenja. „Melanociti, odnosno određene pigmentne ćelije u koži na početku života još ne stvaraju melanin. Tamni pigment kože zapravo je naša prirodna zaštita od sunca”, objašnjava dr. Illmer. Ta se zaštita razvija u prvim mjesecima i godinama života, kada je koža izložena dnevnom svjetlu. Osobe tamnije kože stvaraju više melanina od osoba svjetlije puti i zato imaju bolju prirodnu zaštitu od sunčeve svjetlosti.

Zašto su opekotine od sunca kod beba toliko opasne?

Opekotina od sunca je opekotina i, u zavisnosti od jačine, može biti neugodna do bolna za bebe i djecu. Već zbog toga roditelji bi svoju djece trebali poštedjeti takvog iskustva. „Osim toga, površina tijela beba i djece u odnosu na tjelesnu masu mnogo je veća nego kod odraslih”, naglašava dr. Illmer.

Ali, opekotine od sunca dugoročno imaju i ozbiljne posljedice za zdravlje. „To treba zamisliti ovako: UV-svjetlost prodire kroz kožu sve do ćelija. DNA, odnosno nasljedna informacija u ćelijama, vrlo je osjetljiva i UV-zračenje je može oštetiti”, kaže dermatologinja. „Kod odraslih melanin djeluje poput zaštitne kape. Kod beba i djece ta melaninska zaštita još ne postoji. Nastala oštećenja DNA tijelo još ne može u potpunosti popraviti. Iz toga se kasnije može razviti melanom, odnosno zloćudni crni rak kože.”

Opekotine od sunca u dojenačkoj i ranoj dječijoj dobi ubrajaju se među glavne faktore rizika za rak kože i zato ih svakako treba izbjegavati.

Šta učiniti ako beba dobije opekotine od sunca?

Ako se ipak dogodi da beba ili dijete dobiju opekotine od sunca, kožu treba hladiti. „Ali molim vas, nemojte stavljati ledene obloge, jer bi se dijete moglo pothladiti”, upozorava dr. Illmer. Najprikladniji su aloe vera ili posebni after-sun proizvodi. Ono što se nikako ne smije stavljati na opekotinu od sunca: masne kreme, mast Bepanthen ili ulja. „Te masnoće zapravo zatvaraju upalu u koži”, objašnjava stručnjakinja. Ako je opekotina vrlo jaka i praćena poišenom temperaturom, potrebno je posjetiti pedijatra.
Kod opekotina od sunca kod djece mogu pomoći i kućni pripravci. „Svježi sir može se bez problema staviti na kožu. Nakon 15 do 20 minuta treba ga ponovo ukloniti, prije nego što se zagrije i izazove suprotan efekat”, kaže dermatologinja.
Dan nakon toga roditelji bi kožu djeteta opečenu od sunca trebali namazati hidratacijskom kremom za njegu. „Takva opekotina od sunca jako isušuje kožu. Zato je važno djetetu davati puno tečnosti”, dodaje dr. Illmer.

Koliko dugo bebe i mala djeca smiju biti na suncu?

„Prvih šest mjeseci bebe uopšte ne bi trebalo izlagati direktnom ili jakom suncu”, preporučuje dermatologinja. Tek postepeno beba se može navikavati na UV-zračenje. „I tada, molim vas, ne na jako podnevno sunce, nego radije samo poslijepodne i ujutro, i to samo ručice i šake”, naglašava dr. Illmer.
Prema stručnjakinji, određeni je oprez potreban – posebno kada je riječ o opekotinama od sunca. „Naravno, djeci je potrebna sunčeva svjetlost. Zdravo je igrati se vani i kretati se na otvorenom”, kaže dermatologinja. „Samo treba paziti da se koža ne ošteti.” Općenito, u svojoj ordinaciji primjećuje sve veću svijest o UV-zaštiti kod mlađe generacije.

Od kada se dojenčad smije mazati kremom za sunčanje?

U prvih šest mjeseci života dojenčad uopšte ne bi trebala biti na suncu, a ne bi se trebali koristiti ni filteri za sunčanje. „Obično dnevno svjetlo nije problematično kad je riječ o UV-zračenju. Zaista je riječ o direktnom, jakom suncu”, umiruje dermatologinja. Od šest mjeseci bebe se smiju mazati kremom za sunčanje.

Može li se dječija koža pripremiti za sunce?

UV-zaštita i krema za sunčanje uvijek su važni za bebe i djecu, jer se njihova koža zapravo ne može pripremiti za UV-zrake. A šta je sa sokom od mrkve kojem se pripisuje određeno UV-zaštitno djelovanje? „Do određene mjere to je tačno, ali odgovara tek zaštitnom faktoru 2. Dakle, efekat je vrlo malen”, objašnjava stručnjakinja. Međutim, kod odraslih osoba s alergijom na sunce karoten se kao dodatak ishrani svakako preporučuje. Osim toga, karoten nakon opekotina od sunca može pomoći ubrzati obnovu ćelija kože.

Koja je najbolja krema za sunčanje za bebe i malu djecu?

„Preporučujem mineralne kreme za sunčanje koje stvaraju zaštitni film na koži. UV-zrake se reflektuju na površini kože”, kaže dr. Illmer. Hemijski filteri neutraliziraju zračenje pretvarajući ga u toplinu. „Ti hemijski filteri sami po sebi vrlo su efikasni, ali za bebe i djecu ipak nisu najbolji izbor”, kaže stručnjakinja. Mineralni filteri uglavnom se sastoje od cinka koji je siguran za kožu beba i djece. Prema iskustvu dermatologinje, kreme za sunčanje s mineralnim filterom najčešće su ljepljivije od krema s hemijskim filterom. Ali imaju veliku prednost: ostavljaju bjelkast trag na koži, pa roditelji vrlo dobro mogu vidjeti koji dijelovi tijela još nisu namazani.

Koji zaštitni faktor (ZF) treba imati krema za sunčanje za bebe i djecu?

Zaštitni faktor (SPF) pokazuje za koliko se puta produžava individualna prirodna zaštita kože. Ona zavisi od pojedinom tipu kože.
„SPF 50+ zapravo je najviši zaštitni faktor koji se kod nas može kupiti u redovnoj prodaji”, objašnjava dr. Illmer. „Postoje, doduše, posebne kreme sa SPF 80 ili čak 100, ali one su namijenjene prethodno oštećenoj koži, dakle svakako odraslima.”

Važno je nanijeti dovoljnu količinu kreme za sunčanje i redovno je ponovo nanositi. Naime, voda, znoj te trljanje pijeskom ili odjećom smanjuju zaštitu. „SPF 50 na proizvodu samo znači da je to najveći mogući zaštitni faktor. No postiže se samo ako se nanese doista obilna količina”, kaže stručnjakinja. Za bebe je potrebno oko tri do četiri čajne žličice za cijelo tijelo.

Smiju li se djeca mazati kremom za sunčanje za odrasle?

Kreme za sunčanje za odrasle nisu prikladne za bebinu kožu i na njoj se ni ne testiraju”, kaže dr. Illmer. Kremu za sunčanje za odrasle bi kod djece trebalo koristiti samo u nuždi.

Smije li se koristiti krema za sunčanje od prošle godine?

Tuba kreme za sunčanje od prošlog ljeta još je gotovo puna? Nažalost, ipak vrijedi pravilo da ju je bolje baciti i kupiti novu. „Kreme za sunčanje nemaju neograničen rok trajanja – to govori i o kvaliteti proizvoda”, objašnjava dermatologinja. Proizvodi za zaštitu od sunca kojima je istekao rok ponekad se mogu prepoznati po tome što se zgrušavaju ili neobično mirišu. „Ponekad izgledaju sasvim normalno, a filter ipak više nije učinkovit”, upozorava stručnjakinja.

Treba li navečer oprati kremu za sunčanje s bebine kože?

Ljetni dan bio je dug, dijete je već umorno i više nema volje za kupanje prije spavanja. Smije li dijete tako u krevet ili se kreme za sunčanje moraju obavezno oprati? „Nije nužno, ali mineralni filteri najčešće se lijepe za kožu. Jednostavno je ugodnije kada se isperu pred spavanje”, objašnjava dermatologinja.

Blokira li krema za sunčanje kod beba stvaranje vitamina D?

Krema za sunčanje djeluje tako da blokira UVA- i UVB-zrake. Zato ima utjecaj i na stvaranje vitamina D. Međutim, kod nas je davanje kapi vitamina D3 bebama ionako standard kako bi se spriječio njegov manjak. Je li kod starije djece potrebna dodatna suplementacija vitaminom D, zavisi između ostalog i od tipa kože. „Svjetliji tipovi kože mnogo lakše stvaraju vitamin D nego osobe s tamnijom pigmentacijom”, kaže stručnjakinja.

Ima li smisla odjeća s UV-zaštitom za bebe i djecu?

„Sredstva za zaštitu od sunca nikada se ne nanesu toliko potpuno da bi u cijelosti zaustavila UV-zrake. Zato je odjeća s UV-zaštitom jako preporučljiva”, kaže dr. Illmer. Zaštita za vrat i sunčane naočale važni su već i kod najmlađih. Majice s UV-zaštitom posebno su praktične pri kupanju ili dužem boravku na suncu. Naime, pri plivanju i brčkanju krema za sunčanje s vremenom se ispire, a i pijesak ima abrazivni efekat. „Morali biste stalno ponovo nanositi kremu – a ko je u tome stvarno toliko savjestan?”, pita se stručnjakinja.

Od koje bi dobi djeca trebala ići na pregled madeža?

Mladeži počinju rasti tek s vremenom. Zato u dojenačkoj i dječijoj dobi nema rutinskih dermatoloških pregleda. Kod mladeža je do određene mjere bezopasno ako se povećavaju u sklopu normalnog rasta. „Ako mladež izgleda drukčije ili na neki način odstupa od ostalih, svakako bih ga dala pregledati”, preporučuje dermatologinja i istovremeno umiruje: „Ali, vjerojatnoća da dijete ima melanom ili zloćudnu promjenu na koži iznosi jedan prema tri miliona.”

Kreme za sunčanje za bebe i djecu