Vitamin D: endokrinologinja odgovara na najvažnija pitanja

Zašto nam je potreban vitamin D?

Strogo gledano, vitamin D uopšte nije vitamin. Riječ je o prohormonu, odnosno preteči hormona koji se u tijelu pretvara u aktivni steroidni hormon kalcitriol.
Steroidni hormoni, za razliku od drugih skupina hormona, mogu direktno ući u tjelesne ćelije i tamo se vezati na receptore. Kao glasničke tvari prenose važne informacije između tkiva.

„Vitamin D ima vrlo važne efekte na metabolizam kalcija”, objašnjava dr. Amrein. „Upravlja apsorpcijom kalcija u crijevima, ali i izlučivanjem kalcija putem bubrega.” Posebno su žene u menopauzalnom razdoblju pogođene osteoporozom i trebale bi paziti na zdravlje kostiju. Kod djece ekstreman manjak vitamina D može dovesti čak do deformacija kostiju koje rastu. „Za rahitis ne postoji registar, ali ta bolest i dalje postoji, iako bi je bilo tako jednostavno spriječiti”, kaže stručnjakinja.

Važna povezanost postoji i između imunološkog sistema i vitamina D. „To je posebno zanimljivo s obzirom na infekcije, ali i autoimune bolesti te karcinome”, naglašava endokrinologinja. „S omega-3 masnim kiselinama vitamin D ima zaštitni efekat na pojavu autoimunih bolesti.”

Pomaže li vitamin D kod karcinoma?

Spoznaja da je nastanak karcinoma povezan s imunološkim sistemom još je relativno nova. U tijelu se stalno stvaraju nove ćelije raka koje u zdravom organizmu imunološki sistem ponovo uništava. S obzirom da vitamin D podržava imunološki sistem nameće se pretpostavka da bi se time karcinomi mogli spriječiti. „Zapravo podaci o učestalosti karcinoma nisu dovoljni. Zato se ne može tačno reći sprečava li vitamin D rak”, objašnjava dr. Amrein. „Međutim, postoje podaci o već postojećim karcinomima. Ti podaci pokazuju: ako već imam rak, rizik da ću od njega umrijeti manji je za deset do 15 posto ako uzimam vitamin D.”

Pomaže li vitamin D kod dijabetesa?

Vitamin D ima važnu ulogu u metabolizmu šećera i masti jer direktno utječe na prirodnu proizvodnju, otpuštanje i iskorištavanje inzulina. Manjak vitamina D može povećati rizik od inzulinske rezistencije, šećerne bolesti tipa 1, odnosno autoimuno uvjetovanog dijabetesa, i tipa 2 te osim toga dovesti do oštećenja krvnih žila.

„Iako o tome nema velikih istraživanja, prema trenutnim podacima uzimanje vitamina D povezano je s 18-postotnim smanjenjem rizika”, kaže dr. Amrein. Osim toga, oboljeli imaju znatno bolju šansu da se iz predijabetesa vrate u normalan metabolizam šećera. „To je jednostavna i cjenovno povoljna poluga na kojoj se može djelovati”, naglašava stručnjakinja.

Kako se vitamin D apsorbuje?

Pri dovoljnoj količini sunčeve svjetlosti, posebno UVB-zraka, vitamin D stvara se u samom tijelu. Zato se često naziva i „vitaminom sunca”. Osim toga, vitamin D može se unositi ishranom, naprimjer, masnom morskom ribom poput skuše i srdele, gljivama sušenima na suncu i jajima. „Kod klasičnog austrijskog načina ishrane to ipak ima vrlo sporednu ulogu, jer te namirnice ne unosimo u dovoljnim količinama”, objašnjava dr. Amrein.
Za vitamin D preporučuje se unos od 600 jedinica dnevno kod djece i 800 jedinica dnevno kod starijih odraslih osoba. Tipičnom ishranom u prosjeku se, međutim, unese samo oko 100 jedinica dnevno. „Ostatak bi se trebao pokriti izlaganjem sunčevoj svjetlosti. U našim geografskim širinama to zimi ipak nije moguće”, kaže endokrinologinja.
Kod manjka vitamina D zato se preporučuju dodaci ishrani.

Kako prepoznati manjak vitamina D?

„Kod vrlo teškog manjka može se dogoditi da se osoba osjeća neodređeno umorno i ima bolove u mišićima. Ali to je prije izuzetak. Zapravo se manjak uglavnom ne primijeti”, kaže stručnjakinja.
Kod sumnje na manjak vitamina D pacijenti se upućuju na pretrage krvi. Pritom se mjeri nivo kalcidiola u krvi. Idealno bi ona trebala biti između 40 i 90 nanograma po mililitru.

Kako spriječiti manjak vitamina D?

Kod beba je danas standard da se u prvoj godini života preporučuje davanje vitamina D kako bi se spriječio rahitis. A kako je sa starijom djecom, adolescentima i odraslima? „Zbog klimatskih uslova u našim geografskim širinama, ne možemo tokom cijele godine stvarati dovoljno vitamina D putem sunčeve svjetlosti”, naglašava stručnjakinja. Tijelo sebi pomaže tako što nastali vitamin D pohranjuje u jetri i masnom tkivu.
Uprkos tome, manjak vitamina D u našim je krajevima raširen upravo u zimskim mjesecima. „Uz to, danas postoji opravdana svijest o tome koliko je važna zaštita od UV-zračenja kako bi se izbjegla oštećenja kože i rak kože”, napominje endokrinologinja.

Ko bi trebao uzimati vitamin D?

Uzimanje vitamina D djelimično je predmet vrlo kontroverznih rasprava. „Uvijek zavisi od toga iz kojeg se ugla posmatra. Je li riječ o osobi koja već ima prethodne bolesti? Ili je riječ o osobi koja je u načelu zdrava i nema problema?”, objašnjava dr. Amrein i dodaje: „Međutim, u pogledu zdravlja kostiju treba razmišljati o prevenciji.“
U posebne rizične skupine za manjak ubrajaju se osobe koje rade u smjenama te osobe koje iz različitih razloga ne smiju ili ne žele na sunce ili koje kožu prekrivaju iz vjerskih ili drugih razloga. Osim toga, osobe tamnije kože izložene su većem riziku od razvoja manjka vitamina D, jer njihova koža nije toliko osjetljiva na UV-zrake.
U rizičnu skupinu također spadaju trudnice, starije osobe i osobe s različitim bolestima kod kojih vitamin D ima ulogu, naprimjer predijabetesom i dijabetesom. Osobe koje boluju od bolesti poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa podložnije su manjku vitamina D. I različiti lijekovi mogu smanjiti apsorpciju vitamina D. „Sveukupno, riječ je o velikim skupinama stanovništva koje bi barem zimi trebale uzimati vitamin D kao dodatak ishrani”, zaključuje stručnjakinja.

Koji se dodaci vitamina D preporučuju?

Stručnjakinja savjetuje kvalitetne dodatke vitamina D koje doktori propisuju na recept. Dobri dodaci odmah sadrže i masnoću, tako da pri uzimanju nije potrebno dodatno progutati kašiku ulja ili pojesti hljeb s puterom. Manje dnevne doze u pravilu su bolje od depo-dodataka ishrani. „Ali to možda nije preporučljivo za osobu koja je vrlo zaboravljiva. U tom su slučaju prikladniji dodaci koji se uzimaju jednom sedmično”, napominje dr. Amrein.

Može li se vitaminom D predozirati?

Vitamin D pohranjuje se u masnom tkivu i tu se može nakupljati. „Zato, u pravilu postoji rizik od intoksikacije koja u najgorem slučaju može dovesti i do smrti. Ipak, riječ je o vrlo, vrlo malom riziku”, kaže endokrinologinja. Takva se intoksikacija može dokazati na temelju velike količine kalcija u kosi i krvi. „Kod ekstremnog predoziranja ljudi su zbunjeni, komatozni”, opisuje dr. Amrein. Kod blažeg predoziranja mogu se pojaviti mučnina, gubitak apetita, grčevi u trbuhustomaku i povraćanje.

S obzirom na velik broj ljudi koji imaju manjak vitamina D i činjenicu da se manjak vitamina D povezuje s mnogim bolestima, pogrešno je demonizirati suplementaciju vitaminom D, smatra stručnjakinja. „Važno je da ne uzimam pripravke nasumično, na svoju ruku i bez poznavanja vlastitog nioa vitamina D”, naglašava endokrinologinja. Zato se treba osloniti na kvalitetne proizvode i uzimati ih samo u preporučenoj dozi.

Jesu li dodaci vitamina D dobri za imunološki sistem?

Vitamin D nedvojbeno ima važnu funkciju za zdravlje, posebno za imunološki sistem i zdravlje kostiju. „Ali, ne treba misliti da se s nekoliko dodataka ishrani može nadoknaditi nezdrav način života”, upozorava dr. Amrein. U konačnici su uravnotežena ishrana bogata hranjivim tvarima, sa što manje visokoprerađenih namirnica, sport, dovoljno sna i dobro upravljanje stresom najvažnije poluge.
Širok izbor vitamina D u obliku i u jačini koja vam je potrebna, a nakon što saznate nivo vitamina D u vašem organizmu, potražite u svom dm-u.