Intolerancija na histamin: šta se zaista krije iza nje i šta ublažava tegobe

Šta je histamin?

Histamin je tvar koja se nalazi u ljudskom tijelu, ali i u bakterijama, životinjama i biljkama. Pripada takozvanim biogenim aminima, proizvodima razgradnje aminokiselina, odnosno bjelančevina. Histamin se unosi hranom, ali ga proizvodi i samo tijelo. Djeluje kao glasnička tvar i pohranjuje se u različitim ćelijama, naprimjer u mastocitima imunog sistema. To su specijalizirane odbrambene ćelije koje se prije svega nalaze u koži, sluznicama, dišnim putevima i crijevima. Imaju važnu ulogu u odbrambenim procesima i zacjeljivanju rana. Histamin pomaže da odbrambene ćelijeiz krvi brzo stignu na mjesto gdje su potrebne. Osim funkcija u imunom sistemu, histamin ima važne zadatke i u probavi te nervnom sistemu.

Šta je intolerancija na histamin?

Pojmovi „intolerancija na histamin” ili „nepodnošenje histamina” strogo gledano nisu tačni. Kako je histamin važna tjelesna glasnička tvar, tijelo ne može razviti intoleranciju na njega. „Ključan je zapravo višak histamina u tijelu i narušena ravnoteža između unosa i razgradnje”, naglašava dr. med. Klasen. „Tek kada se oslobodi previše histamina ili njegova razgradnja ne funkcioniše pravilno, ravnoteža se narušava i nastaju tegobe poput glavobolja, grčeva u stomaku, kožnih osipa ili otežanog disanja.” Ispravan naziv zato glasi „sindrom viška histamina” ili „histaminoza”. Svaka osoba ima lični prag tolerancije na histamin koji određuje koliko snažno reaguje na određeno opterećenje. Procjenjuje se da je histaminozom pogođeno jedan do tri posto stanovništva.

Za razliku od intolerancije na laktozu ili fruktozu, sindrom viška histamina ne mora biti trajan. Simptomi se mogu pojaviti samo privremeno, naprimjer, nakon bolesti crijeva ili terapije antibioticima. „Uz pravo znanje i malo strpljenja tegobe se mogu staviti pod kontrolu i ponovo se može postići dugoročno dobra kvaliteta života”, ohrabruje dr. Klasen.

Koji se simptomi javljaju kod prekomjernog nivoa histamina u tijelu?

Simptomi sindroma viška histamina, kolokvijalno „intolerancije na histamin”, vrlo su raznoliki i individualni. Zahvataju cijelo tijelo i ne mogu se pripisati samo jednom određenom organu. Neki se javljaju već nakon nekoliko minuta, a drugi tek nekoliko sati kasnije. Sve to dijagnozu čini vrlo zahtjevnom.

Među najčešće tegobe ubrajaju se:

• umor
• glavobolje
• ubrzan rad srca, poremećaji srčanog ritma
• kožne reakcije, otekline, koprivnjača
• oscilacije krvnog tlaka
• curenje nosa bez prehlade
• mučnina, bolovi u stomaku, nadutost, proljev
• menstrualne tegobe.

Kako dolazi do viška histamina u organizmu?

Prema dr. med. Klasenu, sindrom viška histamina može imati tri uzroka: tijelo unosi previše histamina, samo proizvodi previše histamina ili je razgradnja histamina poremećena.

Prekomjeran unos histamina prehranom

Što je neka namirnica dulje sazrijevala, fermentisala ili bila skladištena, to više sadrži biogenih amina, među njima i histamina. Kod tegoba zato nije važno samo izbjegavati namirnice bogate histaminom nego i prepoznati namirnice koje sadrže druge biogene amine. „One blokiraju razgradnju histamina i tako povisuju njegov nivo”, objašnjava stručnjak.
Probiotici koji se prirodno nalaze u mnogim namirnicama mogu biti i korisni i problematični. Dr. med. Klasen napominje da su još uvijek premalo istraženi. „Zato probiotike treba koristiti pažljivo i oprezno ako osoba osjetljivo reaguje na histamin. Nije preporučljivo potpuno ih izbaciti iz jelovnika jer imaju mnoge pozitivne efekte kao što je, naprimjer, jačanje mikrobioma.” I neki lijekovi mogu potaknuti oslobađanje histamina, na primjer, acetilsalicilna kiselina koja se nalazi u aspirinu.

Prekomjerna proizvodnja histamina

Hormoni su često uzrok neravnoteže u metabolizmu histamina. „Oko 80 posto osoba pogođenih viškom histamina su žene”, kaže doktor. Estrogen potiče oslobađanje histamina i koči njegovu razgradnju. Tegobe se mogu pojačati posebno oko ovulacije i prije početka mjesečnice. Progesteron djeluje kao protuteža histaminu, ali njegov se nivo smanjuje s godinama. Zbog toga je više pogođenih nakon menopauze. „I smanjena funkcija štitne žlijezde može usporiti razgradnju histamina, posebno kod Hashimotove bolesti”, kaže dr. med. Klasen.
Osim toga, nepovoljno sastavljen crijevni mikrobiom, stres, nedostatak sna, tjelesna opterećenja ili poremećaji metabolizma mogu dovesti do toga da mastociti u imunološkom sistemu proizvode previše histamina.

Poremećena razgradnja histamina

Ako se postojeći histamin ne razgrađuje dovoljno, uzroci mogu biti različiti: genetski faktori, bolesti jetre, oštećenja crijevne sluznice, celijakija, Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva ili akutne želučano-crijevne infekcije imaju ulogu, kao i bakterijska neravnoteža u crijevima.

Konzumacija alkohola i droga, određeni lijekovi ili manjak hranjivih tvari, naprimjer, vitamina B6, vitamina B12, folne kiseline, vitamina C ili cinka, također koče razgradnju histamina. Ponekad je razlog jednostavno i sve veća dob zbog koje tijelo osjetljivije reaguje na histamin.

Koja krvna vrijednost pokazuje histamin?

Put do dijagnoze za mnoge je često dug. „Ne postoji laboratorijska pretraga kojom se sindrom viška histamina može jednoznačno dokazati”, objašnjava dr. med. Klasen. Pojedinačne laboratorijske vrijednosti nisu dovoljno informativne za sigurno postavljanje dijagnoze, jer snažno variraju i ne moraju nužno odražavati stvarno stanje u tijelu. Dijagnoza se zato temelji na više elemenata: uz krvne pretrage, važni su detaljna anamneza, isključivanje drugih bolesti, pretrage urina i stolice, vođenje dnevnika ishrane i provokacijski testovi. „Kod sindroma viška histamina mikrobiomski testovi stolice nisu korisni, jer je previše od približno 2000 vrsta bakterija još uvijek nepoznato”, upozorava doktor. Kao korisne laboratorijske pretrage preporučuje određivanje kalprotektina koji upućuje na upalne procese u probavnom sistemu, zatim patogenih klica, žučnih kiselina ili masnih kiselina u stolici. I enzim elastaza može upućivati na poremećenu probavu masti. „Te vrijednosti mogu ukazati na metaboličku bolest koja posebno utječe na ravnotežu histamina u metabolizmu”, kaže stručnjak.

Koje namirnice sadrže mnogo histamina?

Promjena ishrane ključna je kod takozvane „intolerancije na histamin”. Kako ne bi došlo do manjka hranjivih tvari, preporučuje se savjetovanje i praćenje stručnjaka za nutricionističku medicinu. Problematične namirnice kod sindroma viška histamina su paradajz, špinat, patlidžani, avokado, banane, citrusi, jagode, orašasti plodovi, čokolada, zreli sirevi, riba i morski plodovi, fermentisani proizvodi, poput kiselog kupusa i kimchija, zrelo i prerađeno meso, kao što je salama te ocat. Gotove proizvode s mnogo aditiva ili industrijski prerađenu hranu trebalo bi izbjegavati, kao i alkohol, nikotin i kavu.

Podnošljiva alternativa može biti kava bez kofeina. Oprez je potreban i kod proizvoda koji sadrže kvasac. Dr. med. Klasenu važno je naglasiti da je podnošljivost namirnica vrlo individualna. Zato je ključno prepoznati lične okidače i dugoročno se približavati što normalnijem načinu ishrane. To može značiti i samo smanjenje količine kritične namirnice. Manje porcije općenito su preporučljive, jer i namirnice koje se inače dobro podnose u većim količinama mogu izazvati simptome.

Namirnice treba pripremati i jesti što svježije. Kvarljiva hrana mora se obavezno hladiti. Ostatke jela najbolje je ne stavljati u frižider, nego zamrznuti. Zamrznutu hranu treba brzo odmrznuti i obraditi. „Već kratko vrijeme, govorimo o nekoliko minuta izvan frižidera, potiče rast bakterija koje stvaraju histamin”, naglašava stručnjak. Korisno je paziti i na ishranu bogatu vitaminima. Posebno vitamini B6 i C potiču razgradnju histamina. Za jačanje crijevnog mikrobioma važno je konzumirati mnogo vlakana. Kako je histamin topiv u vodi, trebalo bi piti mnogo vode. To podržava razgradnju i izlučivanje histamina.

Kako još smanjiti nivo histamina?

Sama promjena ishrane često nije dovoljna da tegobe potpuno nestanu. Zato pogođene osobe trebaju obratiti pažnju i na druge faktore, ponajprije na dobru higijenu sna i efikasno upravljanje stresom. Aktivan način života također ima važnu ulogu: „Kretanje smanjuje stres, potiče metabolizam i podupire razgradnju histamina”, kaže dr. med. Klasen. Ipak, prednost treba dati umjerenoj tjelesnoj aktivnosti koja ne opterećuje previše. Preintenzivan trening za tijelo znači stres i ponovno potiče oslobađanje histamina. Ko uzme u obzir sve te faktore, daje tijelu mogućnost da se oporavi od viška histamina. „Dugoročno je cilj ukloniti uzroke i ponovno povećati individualnu toleranciju”, kaže stručnjak.

Postoje li lijekovi protiv intolerancije na histamin?

Osobe pogođene sindromom viška histamina mogu, nakon procjene dokotra, posegnuti i za lijekovima. Dostupni su antihistaminici, naprimjer H1 i H2 blokatori ili loratadin, enzimski pripravci poput DAO kapsula, stabilizatori mastocita i elektrolitske otopine. „Za hitne slučajeve preporučuje se uvijek imati pri ruci enzimske pripravke ili odgovarajući antihistaminik”, savjetuje dr. Klasen. To olakšava, naprimjer, odlazak u restoran, gdje izvore histamina često nije lako prepoznati. Ipak, ti lijekovi nisu trajno rješenje, jer ne uklanjaju uzrok viška histamina. Osim toga, ne mogu zamijeniti promjenu ishrane.

Savjet za recept: rezanci s komoračem, paprikom i sirom

Za 2 osobe | priprema: 25 minuta

Sastojci:

• 180 g širokih rezanaca od cjelovitog zrna
• so
• 1 mala crvena glavica luka
• 1 komorač (oko 300 g, sa zelenim dijelom)
• 1 mala crvena paprika
• 100 g šećernog graška
• 1 režanj bijelog luka
• 60 g mladog sira gouda (45 % masti u suhoj tvari)
• 2 kašike maslinovog ulja
• 1 kašičica sjemenki komorača
• biber
• 2 stabljike bosiljka.

Nutritivne vrijednosti po porciji
oko 620 kcal, 24 g bjelančevina, 24 g masti, 68 g ugljikohidrata, 17 g vlakana.

Priprema
Rezance skuhati al dente u puno kipuće slane vode prema uputama na pakovanju.

Luk oguliti, prepoloviti i narezati na tanke ploške. Komorač očistiti, oprati i narezati na četvrtine, ukloniti tvrdu sredinu, a nježni zeleni dio staviti sa strane. Komorač narezati na tanke trakice. Papriku narezati na četvrtine, očistiti, oprati i narezati na kocke veličine oko 2 cm. Šećerni grašak prebrati, oprati i dijagonalno prepoloviti. Bijeli luk oguliti i sitno narezati. Goudu naribati.

Luk, komorač i papriku pržiti u velikoj neprianjajućoj tavi na ulju, na srednjoj vatri, oko 3 minute. Dodati šećerni grašak i bijeli luk te kratko popržiti. Sjemenke komorača zdrobiti u mužaru i dodati povrću, onda posoliti i pobiberiti.

Rezance ocijediti u cjedilu i pustiti da se dobro okapaju, pritom sačuvati oko 125 ml vode od kuhanja. Rezance i vodu od kuhanja dodati povrću u tavi i sve ostaviti da se na laganoj vatri poveže još 2 do 3 minute. Bosiljak oprati, posušiti i otrgnuti listiće. Zeleni dio komorača grubo nasjeckati. Rezance poslužiti u dubokim tanjirima i posuti sirom. Ukrasiti bosiljkom i zelenim dijelom komorača.

Savjet za isprobavanje:
U povrtnom umaku papriku možete zamijeniti sa 150 g prepolovljenog cherry paradajza, ali prethodno provjerite podnošljivost. Umjesto goude odgovara i svježe naribani parmezan ili grana padano, ali i ovdje treba provjeriti individualnu podnošljivost.