Active Beauty
Alergija i intolerancija: šta biste trebali znati
Tekst: Kathrin Schwarze-Reiter
vrijeme čitanja: min
(Ne)podnošljivost

Alergija i intolerancija: šta biste trebali znati

U osnovi, tijelo na sve može reagovati osjetljivošću, na ono što ga dotiče u predjelu kože ili sluznice ili što mu preko pluća, odnosno želuca i crijeva, dolazi u krvotok. 20 do 30% ljudi u industrijskim zemljama pati od alergija, a vjerovatno 20% i od intolerancije, pri čemu su ove tendencije u porastu. Šta je svemu ovome uzrok i koja je razlika između alergija i intolerancija?

Razlika između alergije i intolerancije

Alergije su odbrambene reakcije tijela na tvari koje udišemo (naprimjer, pelud) ili jedemo (primjer, orašasti plodovi), a s njima možemo doći u kontakt i preko kože (naprimjer, hemikalije). Jake alergijske reakcije mogu u rijetkim slučajevima biti čak ugrožavajuće za život.

Nepodnošljivost ili intolerancije nastaju kada tijelo nema enzime ili transportne proteine koji su potrebni za razgradnju određenih sastavnih dijelova hrane (naprimjer, laktoza) ili za njihovu apsorpciju. Posljedice su često neugodne (bolovi u stomaku), ali one ne ugrožavaju život.

Porast alergija i intolerancija

Čini se kao da ljudi sve više razvijaju alergije i intolerancije. Nauka je već ponudila dokaze o porastu alergija. Tako su naučnici s Instituta Robert Koch otkrili da je učestalost alergija u zemljama zapadnjačkog stila života od 1970-ih godina u značajnom porastu i da se u međuvremenu stabilizovala i to na visokom nivou. Porast intolerancije na prehrambene namirnice, s druge strane, s naučnog je stanovišta upitna. Moguće je da pojačana zainteresovanost društva za tu tematiku pojačava takav dojam.
Najvažniji uzroci porasta alergija u svijetu su:

1. Alergije uzrokovane promjenom klime

Klimatske promjene sve više uzrokuju širenje visokoalergenih biljaka. Agresivnim proizvođačima polena, kao što su breza ili ambrozija, u Evropi je sve ugodnije pa zbog suhe klime proizvode sve više polena (cvjeta u stresnim okolnostima biljke), što je pokazalo istraživanje Univerziteta Ludwig-Maximilian u Minhenu.

2. Alergije zbog zagađenja okoline

Prof. dr. Rudolf Valenta, voditelj Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju na Univerzitetu u Beču, objašnjava: štetne tvari kao što su čestice čađe mogu prianjati uz glavne alergene breze i tako dospjeti u dublje dijelove pluća, što potiče senzibilizaciju.

3. Alergije na ishranu

Ako fast food jedete barem tri puta sedmično, češće ćete patiti od alergijskih reakcija kao što su zadihanost, astma, alergijsko kihanje ili osip. Pretila djeca češće imaju astmu.

4. Alergije zbog pojačane higijene

Prema jednoj kontroverznoj tezi alergije se mogu razviti i zbog pretjerane higijene. Sumnja se da i upotreba agresivnih sredstava za čišćenje može pogodovati alergijama.

5. Naslijeđene alergije

Genetski faktori igraju veliku ulogu u porastu simptoma: nauka poznaje otprilike 150 genskih varijacija koje pogoduju razvoju alergija i koje se mogu naslijediti. Rizik od razvijanja alergije kod djece raste za otprilike 30% ako jedan od roditelja ima alergiju. Ako oba vaša roditelja pate od alergija, vjerojatnoća da ćete i vi razviti alergiju iznosi čak 50 do 60 %.

6. Drugi razlozi za alergije

Infekcije, oslabljen imunitet, stres, pušenje, izostanak zaštitne funkcije kože i crijeva (uzrokuje i intoleranciju na ishranu) ili hemikalije mogu uzrokovati nastanak alergija.

Kako možemo izbjeći alergije i intoleranciju

Alergija nastaje senzibilizacijom: tijelo dolazi u dodir s nekim alergenom i razvija imuni odgovor (IgE antitijela). Ako se tijelo ponovo suoči s alergenom, doći će do alergijske reakcije.

To znači da se antitijela pritaje u krvi, a alergija se može pojaviti tek nakon određenog broja dana, godina, a može se dogoditi i da se ne pojavi nikada. Ako je alergen poznat i može se izbjeći, čak je moguće izbjeći pojavu alergije. Redovnim kontaktom s alergenima simptomi se mogu pojačati. Kod nekih intolerancija to i nije toliko jasno. Postoje određena upozorenja na to da se intolerancija na gluten može izbjeći tako da se bebe hrane što je moguće različitijim sortama pšenice.

Dijagnostika alergija

Najproširenija metoda takozvani je prick test kod kojeg se koža zarezuje, a onda se na zarezana mjesta ukapavaju različiti alergeni. Ako osoba reaguje na alergen (stvaranje promjena na koži), vjerovatno je riječ o alergiji. Ova metoda u svakom je slučaju potpuno osjetljiva i neprecizna. Zato su prof. dr. Valenta i njegov tim razvili sigurniju metodu, alergijski čip. Odgovara veličini nokta. Ako se na njega stavi kap krvi (djeluje čak i sa osušenom krvlju), uz pomoć fluorescentno markiranih antitijela alergijski čip će ukazati na alergiju – a to znači na koje će alergene pacijentica ili pacijent reagovati sada ili, eventualno, u budućnosti. Čip može pronaći više stotina antitijela. Ako tako, naprimjer, otkrijete da ste alergični na brezu, trebali biste u vrijeme cvjetanja breze izlaziti vani što je moguće rjeđe. Čip, tj. prick test, može u značajnoj mjeri doprinijeti ranom otkrivanju alergija u dječijoj dobi.

Tretiranje alergija i intolerancija

Pri hipnotičkoj senzibilizaciji (djeluje prema principu vakcinacije) alergen se ubrizgava u potpuno smanjenoj dozi ili se daje u obliku tableta za alergiju pa više ne dolazi do alergijskih reakcija. Dodatno, postoje i neki trikovi i savjeti kako izbjegavati alergije i intoleranciju u svakodnevnom životu.

1. Odlazak doktoru

Pri prvim naznakama alergije odmah bi trebalo posjetiti doktora, po mogućnosti alergologa. U suprotnom, alergijska se reakcija može manifestovati i na plućima.

2. Brisanje prašine

Da bi se kontakt s grinjama kućne prašine sveo na najmanju moguću mjeru (i time izbjeglo izbijanje alergije), usisavajte kuću nekoliko puta sedmično usisivačem s finim filterom za prašinu i prostor nakon toga prebrišite vlažnom krpom. Ako je moguće, izbjegavajte otvorene police, tepihe, tapacirani namještaj i plišane životinje ili ih temeljito očistite.

Ako je moguće, izbjegavajte korištenje otvorenih polica, tepiha, tapaciranog namještaja i plišanih životinja, a ako ih imate, temeljito ih čistite.

3. Zdrava ishrana

Alergije i intolerancije mogu se spriječiti uravnoteženom, zdravom ishranom. Izbjegavajte brzu hranu i kuhajte za sebe što češće. Što vam je hrana šarenija na tanjiru, to je organizam uspješniji u borbi protiv intolerancija.

4. Dobar imunitet

Samo kada su sluznice u ustima i nosu, crijeva i kožna barijera snažne, lakše se boriti protiv peludi i kućne prašine. Zato se pobrinite da sebi priuštite dovoljno sna, tjelovježbe, opuštanja i unosa vitamina kako biste učinili nešto dobro za svoj imunitet.

5. Opuštanje

Mentalni i fizički stres potiču nastanak alergija. Istraživanja su pokazala da problemi u porodici ili na poslu pokreću napade alergije - pogoršavaju i stanje kože kod neurodermatitisa ili izazivaju teže napade astme.

6. Prevencija tokom trudnoće

Čini se da se rizik od razvoja alergija kod djece povećava ako je majka tokom trudnoće pod stalnim stresom. Zato je dobra ideja šetnja na svježem zraku ili druženje s prijateljima – ali to ne činite tokom sezone polena. Tada će vježbe opuštanja kod kuće pomoći imunološkom sistemu da se pokrene.

Osam najčešćih alergija i intolerancija

1. Alergija na polen

Alergija na polen najčešća je alergija. Zbog klimatskih promjena periodi cvjetanja biljaka se produžuju i sve više ljudi se pita imaju li alergiju ili su prehlađeni.

2. Alergija na kućnu prašinu

Kod alergije na kućnu prašinu, strogo govoreći, niste alergični na samu prašinu, nego na izmet grinja iz kućne prašine. Alergija se očituje tipičnim simptomima alergijske reakcije: peckanje očiju, curenje iz nosa, kašalj, otežano disanje, ali postoje i drugi simptomi. Kao i kod alergije na polen, dijagnoza se postavlja ubodom ili testom krvi, a moguća je i hiposenzibilizacija. Inače, najefikasniji način je stvoriti čistu okolinu sa što manje prašine.

3. Alergija na životinjsku dlaku

Ova alergija često je posebno stresna za djecu: silno žele krznenog prijatelja, a kada ga dobiju, počinje im curiti nos, a oči suze. Kako biste izbjegli iskustvo razočarenja i za ljude i za životinje, preporučuje se da svi članovi porodice prije kupovine kućnog ljubimca prođu alergotest. Postoje i neke pasmine mačaka i pasa koje su hipoalergene – što znači da je manja vjerojatnoća da će izazvati alergije. Međutim, za to nema garancije.

4. Alergija na sunce

Još nije medicinski jasno je li alergija na sunce, poznata i kao polimorfna svjetlosna dermatoza, zapravo alergija. Njeni simptomi - svrbež ili bolan osip s čvorićima ili pustulama - vizuelno podsjećaju na alergijsku reakciju. Ovdje možete saznati kako spriječiti alergije na sunce i šta učiniti u borbi protiv neugodnih promjena na koži.

5. Intolerancija na laktozu

Osobe s intolerancijom na laktozu ne mogu razgraditi mliječni šećer u glukozu i galaktozu u tankom crijevu. To dovodi do simptoma kao što su nadutost, bolovi i grčevi u stomaku i proljev nakon konzumiranja mliječnih proizvoda. Osobe koje ne podnose laktozu zato bi trebale izbjegavati proizvode od kravljeg mlijeka ako je moguće i umjesto njih koristiti biljno mlijeko.

6. Intolerancija na glukozu

Glukoza je također poznata kao „dekstroza“ i esencijalni je nutrijent. Međutim, ako se konzumira previše glukoze, povećava se nivo šećera u krvi (tolerancija na glukozu). Kada se pređe određena granica glukoze, to se zove intolerancija na glukozu – preteča dijabetesa. Najčešći simptomi uključuju gastrointestinalne tegobe. Ako sumnjate da patite od intolerancije na glukozu, stres-test glukoze koji doktor može provesti, razjasnit će stvari. Ako ste stvarno intolerantni na glukozu, preporučljivo je izbjegavati slatkiše i masnu hranu što je više moguće kako biste spriječili dijabetes.

7. Intolerancija na histamin

Intoleranciju na histamin teško je dijagnosticirati jer ne postoji pouzdan test. Oboljeli obično pate od difuznih simptoma, koji također mogu ukazivati na brojne druge intolerancije ili bolesti: simptomi slični alergijama, kožni osip, gastrointestinalni problemi, curenje iz nosa, ubrzani rad srca, glavobolje itd. Ako sumnjate na intoleranciju na histamin, doktor će vam tražiti da vodite dnevnik simptoma u koji bilježite koji se simptomi javljaju u vezi s kojom hranom.

Nažalost, histamin je teško izbjeći jer se nalazi u skoro svim namirnicama. Stres također može uzrokovati porast niova histamina. Najdjelotvornijima su se pokazali antihistaminici i promjena ishrane s izborom hrane siromašne histaminom i što svježijim namirnicama.

8. Intolerancija na gluten

Intolerancija na gluten također se prvenstveno manifestuje simptomima gastrointestinalnog trakta: proljev, zatvor, nadutost, grčevi u stomaku, krv u stolici. Gluten sadrže brojne vrste žitarica. Posebnost ove intolerancije je što se radi o miješanom obliku alergije i intolerancije. Kod oboljelih dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i crijevnih resica, što može dovesti do simptoma nedostataka vitamina i minerala u organizmu i sekundarnih bolesti. Zato je posjeta doktoru neophodna.

x
Nažalost, nismo pronašli rezultate za vašu pretragu. Pokušajte s drugim pojmovima za pretragu.